U argentinskom Zoološkom vrtu Lujan na rubu Buenos Airesa posjetitelji se mogu diviti životinjama izdaleka ili, ako to žele, hraniti tigrove i igrati se s lavovima. To je moguće jer je posjetiteljima dozvoljeno biti u blizini i dirati divlje zvijeri.

Cijela stvar zvuči kao nevjerojatan scenarij filma u kojem očekujemo da će se stvari loše završiti, no Lujan radi od 1994. i u zadnjih 18 godina koliko je aktivan nije se još dogodila nijedna nesreća. Djelatnici ovog neobičnog ZOO-a tvrde da je to zbog njihovog posebnog pristupa životinjama.

Ravnatelj Lujana, Jorge Semino, kaže kako životinje koje drže nisu divlje zvijeri otete iz svog normalnog staništa, već uglavnom ili pothranjeni i bolesni ljubimci koje su njihovi neodgovorni vlasnici napustili ili životinje rođene u ZOO-u. U oba slučaja, metode koje djelatnici Lujana koriste su namijenjene da povećaju interakciju ljudi i životinja.

Zvijeri koje rastu u ZOO-u rano počinju učiti razliku između hrane i ljudi. Velike mačke, na primjer, u najmlađoj dobi već razumiju da ljudske ruke nisu isto što i meso kojim se hrane.

Djelatnici također koriste pse kako bi primjerom pokazali uspješan suživot životinja i ljudi zvijerima koje drže u ZOO-u.

'Jedini način je da ih s ljubavlju i poštovanjem odgajate od malih nogu pa će vam onda i vratiti istom mjerom', kazao je ravnatelj Semino.

Biolog Juan José Bianchini koji se bavi životinjama koje prebivaju u ovom bizarnom ZOO-u kaže kako im odgoj u najmlađoj dobi omogućuje da zaborave agresivne porive. Životinje u Lujanu prema riječima biologa podobne su za suživot s drugim vrstama, jer su stalno site i dobro zbrinute.

Protivnici Lujana ne misle da je sve tako savršeno kako se prikazuje. Neki su čak optužili djelatnike da drogiraju životinje, no to je nemoguće jer bi stalno morale biti pod utjecajem narkotika što bi uzrokovalo bolest ili smrt.

Međunarodna udruga za zaštitu životinjskih prava pod imenom Born Free već je zamolila vlasti da pobliže pogledaju što se zapravo događa u Lujanu, jer ne vjeruju da se s životinjama postupa ispravno, već da ih se iskorištava za financijski dobitak. Između ostalog, predstavnici udruge pokrenuli su i peticiju da se argentinski ZOO zatvori.

'Nitko ne želi vidjeti životinje koje su prisiljene ponašati se neprirodno i ponižavajuće, a nitko ne želi vidjeti ni posjetitelje u opasnosti od životinjskog napada', rekla je predsjednica Udruge za obranu prava životinja Martha Gutiérrez.

Predsjednica Gutiérrez također smatra kako divlje životinje ne bi trebale biti u poziciji da nekome mogu nauditi te da cijela stvar šalje groznu poruku javnosti o odnosu ljudi i zvijeri.

'To su divlje životinje i ne bismo smjeli imati kontrolu nad njima', dodala je predsjednica Gutiérrez.

Semino kaže kako poštuje rad udruga koje se bore za životinjska prava i njihovu zaštitu te priznaje kako njegov ZOO nije savršeno mjesto za divlje zvijeri, no naglašava kako se njegovi djelatnici ipak brinu za napuštene i životinje rođene u zatočeništvu – životinje koje je uglavnom nemoguće vratiti u divljinu jer su predugo bile u kontaktu s ljudima.

Umjetnik i vlasnik privatnog zoološkog vrta Aleksander Pylyšenko proveo je 35 dana u kavezu s lavicom i lavom. Njegov pokus dogodio se u ukrajinskom gradu Vasylivki.

Pylyšenko je svoj eksperiment prvenstveno napravio kako bi povećao svjesnost javnosti u kakvim uvjetima lavovi inače žive kad su u zatočeništvu. U tu svrhu je živio poput lava svih sedam tjedana – spavao je na sijenu te uglavnom jeo što i njegovi cimeri.

Zbog vlastite higijene, Pylyšenko je dao ugraditi toalet i tuš u stanište, no nije koristio šampon ili slične preparate kako ne bi nadražio istančane nosove velikih mačaka. Lavica Katja i njen partner Samson dobro su podnijeli prisutnost novog cimera 35 dana koliko je trajao eksperiment – čak i kad su mali lavići došli na svijet. Iako je poznato da su životinje posebno razdražljive kad su zaštitnički raspoložene, ukrajinski umjetnik je preživio to bizarno iskustvo.

Pylyšenko je zidove staništa u sedam tjedana koliko je tamo proveo ukrasio mnogim crtežima koje namjerava staviti na aukciju kako bi skupio novac u dobrotvorne svrhe.

Zoološki vrt koji je svoje kaveze ispunio prepariranim životinjama

Tko god je u zadnje vrijeme posjetio Zoološki vrt Khan Younis u Gazi imao je priliku vidjeti velik broj životinja – od kojih je većina bila preparirana. Iako isprva cijela stvar zvuči pomalo jezivo, ZOO zapravo nije imao izbora jer nema financijska sredstva za nabavku novih životinja, a one koje još imaju jedva hrane.

Palestinski ZOO tako zapravo ima samo 65 živih životinja, a ostatak je prepariran. Vlasnik zoološkog vrta Mohammed Awaida kaže kako su neke životinje stradale tijekom vojnih sukoba u tom području, jer ih nitko nije mogao hraniti ili im pružiti medicinsku pomoć.

Djelatnici ZOO-a sami su preparirali životinje pa nisu sve u najboljem stanju; sama ideja nije nova – u jednom drugom palestinskom zoološkom vrtu djelatnici su dali preparirati žirafu po imenu Brownie.

Zoološki vrt Khan Younis trenutačno ima više prepariranih životinja nego živih, a njegovi djelatnici strahuju da će doći i dan kad će raditi kao čuvari isključivo preminulih životinja.