Opće je poznata činjenica da je najveći problem s otpadnom plastikom taj što se ona jako sporo raspada i ostaje nepromijenjena u okolišu desecima tisuća godina. No to nije sasvim točno. Izložen vremenskim prilikama i utjecaju zuba vremena, plastični otpad se ipak polako troši i razgrađuje. To, međutim, nipošto nije dobra vijest.
Veći komadi plastike s vremenom se polako raspadaju u tisuće i tisuće sve sitnijih dijelova. Tako nastaje mikroplastika: mikroskopske čestice plastike koje nošene vjetrovima dospijevaju do najudaljenijih dijelova planeta, prožimajući Zemljinu atmosferu, tlo, rijeke, mora i oceane. U posljednje vrijeme u optjecaj je ušla još zlokobnija riječ – nanoplastika – koja označava čestice plastike 500 puta manje od promjera ljudske kose.
Budući da su mikro i nanoplastika odavno ušle u ljudski lanac prehrane i u zrak koji udišemo, nema nikakve sumnje da određene količine plastike svakodnevno unosimo u svoje tijelo. Premda je dobro poznato da izloženost zagađenom zraku povećava rizike od brojnih zdravstvenih tegoba, poput respiratornih infekcija, te bolesti srca i pluća, zasad nije sasvim jasno kako sva ta mikro i nanoplastika utječe na ljudsko tijelo.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela je prije nekoliko godina opsežno istraživanje o učincima mikroplastike na zdravlje ljudi, no rezultati studije objavljeni 2019. pokazuju da još uvijek nema dovoljno podataka da bi se donio neki vjerodostojan sud o tom pitanju. WHO je u zaključcima studije pozvao na dodatna istraživanja, a upravo to se trenutno radi u laboratorijima diljem Europe.
Financiran sredstvima Europske unije, Europski istraživački klaster za razumijevanje zdravstvenih utjecaja mikro i nanoplastike (CUSP cluster) osnovao je u travnju 2021. pet multidisciplinarnih istraživačkih konzorcija: AURORA, Imptox, PLASTICHEAL, PlasticsFatE i POLIRISK. Ovaj konzorcij znanstvenika, predstavnika industrije i kreatora politike surađuje u najvećem dosadašnjem naporu u Europi kako bi se shvatio složen odnos između mikro i nanoplastike i ljudskog zdravlja, od rođenja do odrasle dobi.
Dok čekamo rezultate istraživanja europskog znanstvenog konzorcija, nešto ipak možemo ustvrditi s velikim pouzdanjem: čak i ako slučajno nije jako štetna, mikroplastika sasvim sigurno ne koristi ljudskom zdravlju.
