Prema jednoj definiciji, koncentracija je 'usvojena vještina pasivnog reagiranja i otpornosti prema remetilačkim faktorima'. To također podrazumijeva sposobnost da se bude u potpunosti 'u trenutku'. No, čitanje je specifično. Ako nemate naviku čitanja, nije ni čudo da vam je teško koncentrirati se na čitanje. Vaš je mozak poput mišića unutar kojega su 'smještene' različite kognitivne sposobnosti. Koncentracija je takva jedna sposobnost – ako je ne vježbate, neće biti na razini koju želite.

Stoga, želite li poboljšati svoju koncentraciju za čitanje – čitajte. Počnite s malim, čitajte za početak u kraćim intervalima tekstove o nečemu što vas posebno zanima i što će vam lakše zaokupiti pažnju, pa postupno produžujte vrijeme čitanja.

Nadalje, ako poput mnogih imate naviku u slobodno vrijeme opuštati se uz neki od bezbroj audiovizualnih servisa koji su vam neprekidno na raspolaganju, razumljivo je da vam je teško u trenutku odluke umjesto 'lakšim' sadržajima okrenuti se nečemu što naizgled od vas zahtijeva puno napora. Posljedično – prođu godine, a vi shvatite da niste pročitali niti jednu knjigu. No, nema drugog načina nego u prijelomnom trenutku ne upaliti televizor ili kompjuter, nego uzeti knjigu u ruke i prionuti.

Isto tako, ne treba zanemariti ni podsvjesnu struju misli i briga koje vas opterećuju u svakodnevnom životu, a koje su neprestano prisutne, čak i kad ne razmišljate svjesno o njima. One su te nametljive misli koje vas krenu salijetati čim se pokušate opustiti čitanjem. Pažnja je vještina koja zahtijeva fokus.

Često se dogodi da uzmemo čitati nešto zato što nam je to preporučio netko koga cijenimo, ili jer je riječ o knjizi koju svi hvale. No, nikako se maknuti od prvoga poglavlja. Je li vam ikad palo na pamet da nešto što je drugima zanimljivo ne mora nužno biti zanimljivo i vama, i da je to skroz u redu? Ako vas neka knjiga ne zanima – ostavite je i pokušajte s drugom.

Ne treba zanemariti ni vječnu boljku našeg užurbanog života – umor. Ako ste umorni, vaše su mentalne sposobnosti 'na pola koplja' – i, jasno, teže ćete se koncentrirati. Uzmite knjigu u ruke kad ste odmorni. Studija koju je provelo Sveučilište Južne Kalifornije nedavno je u časopisu Nature upozorila na još jedan čimbenik koji značajno utječe na našu sposobnost koncentracije: starenje – s godinama nas je sve lakše omesti.

Naravno, moguće je i da je nedostatak koncentracije posljedica objektivnih fizioloških i psiholoških stanja. Na primjer, ako patite od poremećaja kao što su depresija, anksioznost ili ADHD, vaša sposobnost koncentracije može biti smanjena.

Želite li poboljšati svoju koncentraciju za čitanje, možete pokušati s nekom od ovih strategija:

— Kad imate slobodnog vremena, umjesto da automatski posegnete za daljinskim, uzmite knjigu.

— Nemojte se ‘tjerati’ čitati jer mislite da morate. To će vas samo natjerati da zamrzite čitanje.

— Smanjite remetilačke faktore u svojoj okolini – ugasite radio ili televiziju, zatvorite prozor, maknite se od izvora buke, udobno se smjestite.

— Ako osjetite da vas je čitanje počelo zamarati, odmorite se!

— Ključno je odabrati knjigu koja vas zanima. Čitanje je aktivnost od koje biste prvenstveno vi sami trebali imati koristi, u kojoj biste trebali uživati. Ako vam se sadržaj ili prvih nekoliko poglavlja knjige ne čine dovoljno zanimljivima, uzmite drugu. Prije ili kasnije, nešto će vas zaintrigirati. A onda je samo nebo granica.