Voditeljica ADU galerije f8 Jelena Blagović Pavičić kaže da od 2010., otkako je osnovan diplomski studij fotografije, imaju 20 alumnija, od kojih se čak 12 javilo na njihov poziv na izložbu. Uvjet za sudjelovanje bio je da se predstave s novim radovima, nastalima nakon diplomiranja, koji mogu pružiti uvid u njihove interese nakon završenog formalnog školovanja, ali biti i neka vrsta testa za program studija fotografije.

'Jako puno naših nekadašnjih studenata danas su eminentna imena na umjetničkoj sceni i ponosni smo što nam ih se većina javila, kao i što ih je toliko mnogo nastavilo baviti fotografijom i kombinirati je s drugim medijima, što će se vidjeti na izložbi', rekla je Blagović Pavičić.

Jedna od profesorica studija Iva Prosoli u katalogu izložbe navodi kako se, iako su radovi međusobno prilično različiti, određene teme ili motivi ipak ponavljaju.

'To su (neizbježna) aktualna pitanja prošlosti i odgovornog odnosa spram nje, te posljedično, pitanja identiteta i definicije sadašnjosti, zatim pitanje naravi fotografskog jezika vezano uz mogućnosti komunikacije umjetničkog rada. No, evidentna raznovrsnost interesa, pristupa i izraza nekolicine mladih autora proizašlih s istog studija ulijeva povjerenje. U obrazovanje, u znanje, u individuu, u slobodu', zaključuje Prosoli.

Među radovima će posjetitelji imati priliku pogledati fotografije Nevena Petrovića i Davora Konjikušića nastale prilikom njihovog zajedničkog putovanja po Bliskom istoku, pri čemu su autori fotografirali iste motive u isto vrijeme. Ekspetimentom su, kako pojašnjava Prosoli, htjeli testirati pretpostavku da 'fotografija uvijek nepogrešivo govori o onome tko snima'.

Obojica se autora predstavljaju i samostalno: Petrović fotografijama logotipa raznih trgovačkih cenata, kao 'najsnažnijim postranzicijskim orijentirima', a Konjikušić s fotodnevnikom 'Naša kuća', u kojem se bavi pitanjem jezika i komunikacije umjetnosti.

Na izložbi i je nekoliko primjeraka fotoknjige među kojima i ona Borka Vukosava koji prikazuje odnos prema jugoslavenskom naslijeđu, dok se u radu s Marinom Paulenkom bavi granicama, kako fizičkih, tako i metaforičkih.

Tomislav Može u svojoj se fotoknjizi 'crtlesc' bavi bijegom od rutine i svakodnevnih obaveza odlaskom u prirodu, dok fotografije Nikole Šerventića polaze od Sartreove rečenice: 'Tri sata, to je vrijeme kada je uvijek prekasno ili prerano za sve ono što čovjek kani učiniti'. Tjaša Kalkan, kako objašnjava Prosloli, unutar fotografske slike stvara konceptualni prostor kolažiranjem raznih realnih prostora, a Ana Mihalić izlazi u treću dimenziju, stvarajući neku vrstu foto-objekta koji osim estetske ima i terapeutsku svrhu.

Rad Petre Mrše je multimedijski i dokumentarno-fikcijski, a pokazuje kako se pogled pojedinca mijenja prilikom njegovog sve boljeg upoznavanja sa stranom kulturom. Luka Kedžo ispituje tehničke (ne)mogućnosti fotografije, pri čemu na ovoj izložbi predstavlja rad u kojemu kolažira na prvi pogled nepovezive elemente i simbole od kojih su neki manje, a drugi više poznati. I Igor Ilić se, tvrdi Iva Prosoli, bavi pravilima, mogućnostima i ograničenjima fotografije u odnosu na istinu.

Ideja da se pokrene samostalna Galerija ADU postoji otkako je diplomskog studija, kaže Jelena Blagović Pavičić, budući da su studenti fotografije svoje ispitne izložbe i ranije redovito izlagali javno, u galerijama SC-a i ULUPUH-a, primjerice, potom u HDLU, Klovićevim dvorima, Muzeju grada Zageba, galerijama Kranjčar, Greta itd.

'Kako već dugo postoji interes za našu produkciju, odlučili smo otvoriti vlastiti prostor za izlaganje, u kojem ćemo u prvom valu izložbe posvetiti našim studentima, već siječnju Gloriji Lizde, a potom ćemo razviti i redovni plan u suradnji s akademijama u Ljubljani, Pragu te s ostalima s kojima inače radimo', pojasnila je Blagović Pavičić.

Na studiju snimanja na Akademiji dramske umjetnosti još se 1969. javljaju zameci studija fotografije, uvođenjem predmeta fotokemije i optike, a 2004. se napokon - u okviru Odsjeka snimanja - osniva Katedra za fotografiju kao ishodište razvoja samostalnog Studija fotografije. On od 2010. funkcionira kao trogodišnji dodplomski studij koji obuhvaća discipline filmskog i elektroničkog snimanja, oblikovanja svjetla i fotografije, nakon čega se na dvogodišnjem magisteriju studenti mogu usmjeravati u nekom od tih područja.

'Okupljanje alumnija prvi put od osnutka diplomskog studija fotografije 2010. godine bitan je događaj, a otvaranje Galerije f8 važan pomak na hrvatskoj umjetničkoj sceni, posebice s obzirom na činjenicu da do sad nije postojala specijalizirana galerija za studente fotografije', pišu u katalogu izložbe dvoje alumnija Marina Paulenka i Davor Konjikušić dodajući da je učenje fotografije 'danas učenje novog jezika', pri čemu ona postaje 'unutarnji element globalne interakcije i komunikacije'.

'Studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti i dalje treba stremiti stvaranju novih generacija, ali i potencijalnom proširenju i nezavisnosti, pri čemu mislimo na samostalni Odsjek za fotografiju čije bi osnivanje uvelike zaokružilo odnos profesora i studenta te doprinijelo raznolikosti studija i razlučivosti posla snimatelja i fotografa, ali i razdijelilo zanatsku fotografiju od umjetničke fotografije', poručuju Paulenka i Konjikušić.

Davne 1972. profesor Enes Midžić u foajeu Akademije organizirao je prvu izložbu fotografske produkcije studentskih radova, pa se ovom u 2017. obilježava i 45. godišnjica te prakse.

Radnim danom izložba 'Alumni - Katedra za fotografiju' može se pogledati od 12 do 19 sati, a subotom od 10 do 15 sati.

Galeriju će 13. prosinca otvoriti dekanica ADU Franka Perković Gamulin te profesor Enes Midžić, a samu izložbu Jelena Blagović Pavičić