Film, koji kroz priču o nekadašnjoj profesorici i njezinoj obitelji progovara o genocidu u Srebrenici, bit će dostupan isključivo online na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba, gdje stiže nakon predstavljanja na nizu svjetskih filmskih festivala i kino distribucije u Bosni i Hercegovini.

'Osjećala sam ogromnu odgovornost pri odabiru načina da ispričam ove događaje. Ponekad mi se činilo kao da hodam po minskom polju', rekla je Jasmila Žbanić o procesu rada na filmu, u čijem su fokusu drama i osjećaji naslovne junakinje.

Autorica i kod publike nastoji potaknuti osjećaje i pitanja. 'Da su nizozemski vojnici pokazali više empatije, bi li ova tragedija imala tako strašan ishod? Čak i kad nas institucije i vlade iznevjere, još uvijek imamo slobodu osjećati druge i pomagati drugima, no mi smo stalno vođeni osjećajima sebičnosti - jer kapitalizmu je potrebna sebičnost da preživi, što to vodi Zemlju i sve nas prema katastrofi', ustvrdila je.

Žbanić kaže da film nije usmjeren protiv institucija i ideja koje zastupa UN, već nas upozorava da moramo poboljšati i podržati naše institucije. 

'UN su politički blokirali pojedini svjetski političari. Okretanje leđa Srebrenici bila je isključivo politička odluka. Sve što je moguće je učinjeno da se zavežu ruke UN-u. No to također ne oslobađa Nizozemce krivnje. Oni su imali puno predrasuda prema bosanskim muslimanima, kao i vrlo kolonijalan pogled na ljude uopće', napomenula je.

Po njezinim riječima, da se Srebrenica dogodila danas, u 2020., ishod bi bio identičan, a EU ne bi pomaknula prstom. 'I to je ono što me užasava', istaknula je Žbanić, koja potpisuje i scenarij filma.  

Glume Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Boris Ler, Dino Bajrović, Emir Hadžihafizbegović, Boris Isaković, Raymond Thiry, Johan Heldenbergh i drugi.

Film je svjetsku je premijeru imao na 77. venecijanskoj Mostri uz izvanredan prijam kod publike i kritike, a potom se predstavio na relevantnim filmskim festivalima, međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, festivalima u Hamburgu (Njemačka) i Antaliji (Turska), egipatskom El Gouna festivalu, u Busanu u Južnoj Koreji, na Viennaleu u Austriji, festivalu New Horizons u Poljskoj, Festivalu europskog filma u španjolskoj Sevilli, meksičkom Los Cabos International Film Festivalu te na francuskom Arras Film festivalu.

Dosad je osvojio niz priznanja, od čega na venecijanskom festivalu čak tri: nagradu UNIMED koja se dodjeljuje za najbolji film koji se bavi kulturnim razlikama i slobodom umjetničkog izražavanja, nagradu Brian Saveza racionalističkih ateista i agnostika te nagradu SIGNIS Svjetske katoličke organizacije za komunikacije.

Na festivalu u Antaliji ovjenčan je nagradom za najbolji strani film, dok je na festivalu El Gouna osvojio Zlatnu zvijezdu za najbolji film, a Jasna Đuričić priznanje za najbolju žensku ulogu. Na Arras Film festivalu osvojio je nagradu Zlatni atlas za najbolji film. Također, 'Quo Vadis, Aida?' ovogodišnji je bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oscar.