Uoči godišnjeg plenarnog sastanka Europske grupe za muzejsku statistiku (EGMUS), održanog 24. i 25. Studenoga, MDC je proveo online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje prema kojem gotovo dvije trećine – 74 posto ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 – 100 posto, a 63 posto ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima veće od 50 posto.
Od 162 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na anketu je odgovorilo njih 97, odnosno 60 posto. Istraživanje je radila dokumentaristica MDC-a Tea Rihtar Jurić koja je ujedno i njihov predstavnik u EGMUS-u.
Prikupljani su podaci za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2020. godine, a anketa je sadržavala dvanaest pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koja su istražila dugotrajnost i stupanj zatvorenosti muzeja (što za javnost, što za djelatnike kao dio protupandemijskih mjera), pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak dijela odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, te prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju, objašnjava Rihtar Jurić.
Rezultati ankete, kaže, pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni za javnost tijekom proljetnog lockdowna. Razdoblje zatvorenosti kreće se od dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci, a gotovo polovica ispitanih muzeja je iskazalo da su bili zatvoreni za javnost u trajanju od pet ili šest tjedana, što se podudara s trajanjem lockdowna. Ipak, najčešći uzrok duže zatvorenosti muzeja su posljedice potresa koji je pogodio Zagreb.
'Ono u čemu su se prema rezultatima ankete muzealci jako dobro snašli jest organizacija rada u smjenama i od kuće, s obzirom da ih je vrlo malo prekidalo rad zbog pandemije, čak i u vrijeme lockdowna', kaže Rihtar Jurić.
'Zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta i to u postocima od 20 naviše, pa je tako sedam posto muzeja zabilježilo pad 20 – 30 posto u odnosu na posjećenost prethodne godine, dva posto muzeja pad od 40 – 50 posto, 13 posto ispitanih imalo je između 50 i 60 posto manje posjeta nego u istom razdoblju prošle godine, 15 posto ispitanih muzeja zabilježilo pad 60 – 70 posto posjeta u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, 23 posto pad od 70 – 80 posto, a 18 posto muzeja je imalo pad od čak 80 – 90 posto u usporedbi s lanjskom posjećenosti. Njih šest posto iskazalo je gotovo potpuni pad posjećenosti (90 – 100 posto)', navodi Rihtar Jurić.
vezane vijesti
Kako manjak posjetitelja utječe i na gubitak vlastitih prihoda muzeja, MDC je istražio i koliki su gubici i koliko je muzeja imalo gubitke.
'Najmanji udio muzeja imalo je gubitke od 20 – 30 posto – njih tek dva posto ispitanih, a potom se postotak gubitka nažalost uvećava. Tako je između 30 i 40 posto gubitaka imalo šest posto ispitanih muzeja, 40 – 50 posto gubitaka devet posto muzeja, 50 – 60 posto imalo pet posto muzeja, 60 – 70 posto gubitaka 15 posto muzeja, 70 – 80 posto gubitaka 18 posto muzeja, 80 – 90 posto njih 12 posto, a od 90 do 100 posto gubitaka od vlastitih prihoda imalo je čak 15 posto ispitanih muzeja. Tek tri muzeja su prijavila da nemaju gubitaka', kaže Rihtar Jurić.
Anketom su zabilježeni i gubici (odnosno povrat) planiranih sredstava za programe u 2020. 'Tako je 69 muzeja prijavilo gubitke (u rasponu od 10 posto naviše) već predviđenih sredstava, dok je njih 27 ispitanih reklo da nisu morali vraćati osigurana sredstva svojih osnivača i nadležnog ministarstva.'
Nažalost, prijavljeno je i smanjenje plaća za muzejske djelatnike te smanjenje sredstava od osnivača za kapitalna ulaganja i nabavu opreme, kao i otkazi ugovora o radu.
Kako bi ispitali kako se muzeji snalaze u novonastaloj situaciji komunicirajući s publikom putem digitalnih kanala, MDC je postavio pitanja o njihovoj upotrebi, količini objavljenih sadržaja i broju korisnika.
'Čak je 88 ispitanih odgovorilo da su se digitalnim putevima do svoje publike služili i prije lockdowna, dok je sedam odgovorilo da to nisu činili. Njih 74 je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine objavljivalo više online sadržaja, dok njih 17 nije. Treba uzeti u obzir da neki muzeji već od ranije redovito, na dnevnoj bazi objavljuju putem društvenih mreža, te da povećanje ne bi polučilo veći interes publike. Jedan od svijetlih primjera dvostrukog povećanja stalnih pratitelja i tzv. lajkova stranice na Facebooku je Hrvatski povijesni muzej koji je zabilježio i mnogostruka uvećanja komentara na objave, dijeljenja sadržaja, reakcija – u stvari kvalitativne uključenosti korisnika, sve iz razloga što su uložili trud u objavu zanimljivih i korisnih sadržaja na redovitoj bazi, pandemiji i potresu usprkos', navodi Rihtar Jurić.
Praćenje broja posjeta web stranicama svog muzeja, dodaje, iskazalo je 57 posto ispitanih dok ostalih 43 posto ne prati, a njih 72 posto prati posjećenost digitalnim kanalima poput društvenih mreža, video kanala i sl. 'što je vjerojatno posljedica činjenice da ti kanali imaju automatske analize broja pregleda pa su brojke lako dostupne'.
'Najčešće korištena društvena mreža među hrvatskim muzejima je Facebook (koju koristi 45 posto ispitanih), zatim ih 25 posto koristi Instagram, 17 posto YouTube, sedam posto Twitter, dva posto Vimeo itd., dok je korištenje više od jednog kanala uobičajeno.'
MDC je provjerio i jesu li se muzeji pripremili za sljedeću, neizvjesnu 2021. u svojim programskim planovima, na što je njih 76 odgovorilo da jest prilagodilo svoje programe novonastaloj situaciji, dok je njih 19 iskazalo da nije imalo potrebe za tim.
