Nakon što je NEMO (Network of European Museum Organisations) u svibnju ove godine objavio zaključke istraživanja o utjecaju COVID-a na muzeje, predvidjevši 'dugotrajan dramatični pad prihoda' sve do kraja 2020. godine, početkom ljeta, kad su se muzeji počeli otvarati, a turisti pristizati, ponadali smo se da će se strmoglavi pad ipak nakratko zaustaviti, kaže Maja Kocijan iz MDC-a.

Već u prvom valu pandemije, navodi, mnogi su muzeji prijavili gubitak prihoda u rasponu od 75 do 80 posto, a veliki muzeji i oni smješteni u turističkim područjima gubitke su brojali u stotinama tisuća eura tjedno. 'Već je u proljeće bilo jasno da su muzeji teško pogođeni globalnim padom turizma, a OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, tada je predvidjela pad globalnih turističkih aktivnosti u rasponu od 50 do 70 posto. Kako kulturni turizam nosi 40 posto sveg turizma u Europi, bilo je očekivati da će se i u periodu 'novog normalnog' trend pada broja turista snažno odraziti na posjećenost i prihode muzeja.'

Premda još nema egzaktnih pokazatelja o tome kako su svjetski muzeji prošli u prvom koronaljetu, dijelom jer su se najveći i najposjećeniji europski muzeji u srpnju i kolovozu tek počeli otvarati, MDC je napravio istraživanje na uzorku od najposjećenijih hrvatskih muzeja među kojima se ističu upravo oni kojima ljeti strani turisti tradicionalno donose najveći broj posjetitelja. Prema godišnjoj statistici koju sabire i analizira MDC, posljednjih godina među prvih pet najposjećenijih hrvatskih muzeja najčešće se izmjenjuju Arheološki muzej Istre u Puli i Muzej grada Splita, pod kojima su naši najatraktivniji antički spomenici Arena i Dioklecijanovi podrumi, Dubrovački muzeji, a u Zagrebu Klovićevi dvori i Muzej prekinutih veza. Veliku posjećenost također bilježe Tehnički muzej Nikola Tesla, kao i Muzeji Hrvatskog zagorja, no njima strani turisti ne čine glavninu publike.

'Iako ćemo tek početkom 2021., kad saberemo statističke podatke za cijelu 2020. od svih muzeja u Hrvatskoj, moći točno odrediti dimenzije pomora broja posjetitelja, podaci o posjećenosti ovih pet muzejskih kuća koje godišnje privuku trećinu svih posjetitelja govore da je u ljetnim, turistički najjačim mjesecima, srpnju i kolovozu, zabilježen pad od 79,18 posto', navodi Kocijan.

Dubrovački muzeji u srpnju i kolovozu 2019. imali su 84.480 posjetitelja, a ove godine 18.197 ili minus od 78,4 posto. Muzej grada Splita prošle godine je u dva mjeseca u srcu sezone zabilježio 99.761 posjetitelja, a 2020. godine 15.589 ili pad od 84,3 posto. Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti, ovog ljeta izgubio je 55,6 posto posjeta i pao u ljetnim mjesecima s 247.344 na njih 109.687.

Galerija Klovićevi dvori, iako zbirno bilježi porast od 13 posto sa 17.555 na 19.861 posjetitelja, u svojem iscrpnom izvješću pojašnjava da je 17.000 posjetitelja 'zarađeno' promjenama izazvanim pandemijom i potresom koje su Baš Naš festival pomakle s lipnja na srpanj i vratile u njihove vanjske prostore Večeri na Griču i Ljetnu scenu Amadeo. Kad se pak pogleda posjet izložbama u Klovićevim dvorima i Kuli Lotrščak, vidi se da je posjet sa 16.555 prošlog ljeta pao na 1361 ove sezone.

Prošlog ljeta izložbu 'Nematerijalne kulturne baštine BiH' u ovome su muzeju posjetile tri tisuće, a onu Nine Vranića 203 posjetitelja. Ovoga ljeta izložbu Miljenka Domijana posjetilo je 36 posjetitelja, a 8. Hrvatski biennale ilustracije 103 posjetitelja. I posjet Kuli Lotrščak svjedoči o drastičnom padu posjetitelja. Dok ju je prošle godine u srpnju posjetilo 5037, a u kolovozu 8315 posjetitelja, ovoga ljeta u dva mjeseca za tu poznatu zagrebačku atrakciju prodane su samo 1222 ulaznice. Kad se sve sabere, Galerija Klovićevi dvori imala je ljetos, mimo manifestacija, svega 8,9 posto svog prošloljetnog prometa.

'Dobar pokazatelj je i zagrebački, globalno najpopularniji, Muzej prekinutih veza, kojem je korona 'pojela' 85,9 posto posjetitelja. Od prošlogodišnjih 34.045 posjetitelja u srpnju i kolovozu pali su na 4788, što ni ne čudi jer usporedbom podataka Hrvatske turističke zajednice vidi se da je u srpnju 2020. Zagreb zabilježio pad od 76 posto dolazaka turista u odnosu na isti mjesec prošle godine', kaže Kocijan.

>>> Nema vam tko zalijevati zelene ljubimce dok vas nema? Bez brige, tu je Hotel za biljke koji će vam ih pričuvati <<<

Što taj pad znači onim muzejima koji ozbiljno zarađuju na ulaznicama, najbolje pokazuju podaci koje nam je dostavio Darko Komšo, ravnatelj Arheološkoj muzeja Istre. Ovaj je muzej na svim svojim lokalitetima prošlog ljeta u srpnju i kolovozu zaradio na ulaznicama 8,4 milijuna kuna, a ove godine u istom razdoblju 4,5 milijuna. Gubitak od gotovo četiri milijuna znači da je ovaj agilni muzej ovoga ljeta gubio svakog tjedna gotovo 150 tisuća eura.

'Podaci će na kraju godine biti još sumorniji jer sezona je prošla, COVID nažalost nije, školski posjeti i izleti su na čekanju, a većina zagrebačkih muzeja ostaje zatvorena. Hrvatski muzeji, poput onih u cijelome svijetu, pogođeni su nezapamćenom krizom. Za razliku od naših kolega iz najrazvijenijih zemalja svijeta, hrvatski muzealci zasad nisu osjetili strah od otpuštanja, no uz pomoć i podršku osnivača koji muzejima moraju pomoći da opstanu treba se, što bi rekao Držić, vremenu 'akomodavat' i ovo doba kada je rad s korisnicima smanjen iskoristiti za sve ono za što 'nismo imali vremena', od inventarizacije do digitalizacije i stvaranja novih digitalnih sadržaja, aktivnosti i usluga kojima u 'novom normalnom' rastu vrijednost, značenje i utjecaj', navodi Maja Kocijan iz MDC-a.