Hrvatski muzeji u protekloj su godini imali 4757790 posjetitelja, što je porast od osam posto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su tri tradicionalno najposjećenija muzeja zabilježila rekordne brojke posjećenosti, izvijestio je u utorak Muzejski dokumentacijski centar (MDC)
Na anketu koju je MDC proveo početkom godine odazvalo se 92 posto muzeja - od njih 171 upisanog u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH dobiveni su podaci od 158 muzeja.
vezane vijesti
Sa 641 tisuću posjetitelja već desetu godinu najposjećeniji je Arheološki muzej Istre, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i Malo rimsko kazalište. U 2024. ostvario je porast posjećenosti od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, a samo manifestacije Pulsko kulturno ljeto i Advent u Areni imale su više od 100 tisuća posjetitelja.
Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s 517 tisuća posjetitelja i porastom od 25 posto, a s obzirom na to da su 9 od 10 njihovih posjetitelja stranci, za to je uvelike zaslužan porast broja turističkih noćenja u Dubrovačkoj županiji koji je u 2024. narastao za 514 tisuća.
Treće mjesto zauzeo je Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 377 tisuća posjeta, slijedi Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 288 tisuća posjetitelja, dok su na petom mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 283 tisuće posjeta.
Po gradovima najviše su se posjećivali muzeji u Zagrebu, koji s 912 tisuća posjeta bilježi porast od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Za pomak na prvo mjesto najviše su zaslužni Tehnički muzej Nikola Tesla, koji je zabilježio 117 tisuća posjeta više nego 2023., te Galerija Klovićevi dvori, s povećanjem od 40 tisuća, ponajviše zbog retrospektive Ivana Meštrovića koju je razgledalo 80 tisuća posjetitelja.
Prošla godina pamtit će se i po ponovnom otvaranju obnovljenog i proširenog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je u samo malo više od tri mjeseca od otvorenja u rujnu posjetilo 43 tisuće građana, što je četiri tisuće više nego dosad najuspješnije 2018.
Na drugom mjestu s 842 tisuće posjeta je Pula koja bilježi porast od 12 posto, impresivna brojka za grad kojem je do ne tako davno prijetila društvena i gospodarska stagnacija, napominju iz MDC-a.
Dubrovnik je na trećem mjestu s 817 tisuća i također bilježi znatan porast od 32 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatske muzeje posjetilo je 1 771 964 turista, čak 36 posto više nego pretpandemijske 2019., od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja u najposjećenijim turističkim odredištima - Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita, s time da su Dubrovčani tek prije nekoliko godina krenuli iskazivati i broj stranih posjetitelja.
Nastavlja se pad posjećenosti djece i mladih muzejima
Po riječima Ivana Guberine iz MDC-a, brine nastavljanje trenda pada u kategorijama posjetitelja predškolske i školske dobi - 14 posto manje mladih bilo je u muzejima nego prethodne godine, a čak 18 posto manje nego referentne 2019., a to otvara pitanje koliko su muzeji iskoristili svoje potencijale u integriranju baštine u odgojne i obrazovne procese, odnosno svoje teme i sadržaje prilagodili interesima nadolazećih generacija.
Najaktivniji u radu s mlađom publikom ponovno su bili Muzeji Hrvatskog zagorja u čijim je programima sudjelovalo 73 tisuće djece, većinom u sklopu terenske nastave osnovnih i srednjih škola.
'Dugogodišnje impresivne brojke ove muzejske kuće rezultat su promišljenih edukativnih programa koje provode muzejski pedagozi, a tijekom protekle godine održano je 1735 stručnih vodstava', ocijenio je.
Slijede Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 43 tisuće naših najmlađih korisnika.
Od privatnih muzeja koji zadnjih godina pobuđuju velik interes javnosti, a nalaze se u Upisniku, najposjećeniji je dubrovački Muzej crvene povijesti koji istražuje i valorizira razdoblje socijalizma u Hrvatskoj i protekle godine posjetilo ga je 21 tisuću ljudi.
Slijedi pelješki Muzej vinogradarstva i vinarstva - Putniković sa 16 tisuća posjetitelja, dok se na trećem mjestu nalazi bjelovarska Galerija 'Barutana 1991." koja je zajedno sa zbirkom operativne tehnike iz Domovinskog rata privukla 15 tisuća posjetitelja.
Guberina kaže da, iako nedostaje još pola milijuna posjetitelja do posjećenosti prije pandemije, uzme li se u obzir da je petina naših muzeja zbog izrade novih stalnih postava, cjelovite ili energetske obnove morala ograničiti pristup svojim sadržajima ili u potpunosti zatvoriti vrata, porast posjećenosti od osam posto zapravo je vrlo dobar rezultat koji pokazuje da su muzeji aktivni i relevantni.
