Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je u utorak kako će Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU), koji se obnavlja od posljedica potresa i trebao bi se otvoriti 2026. godine, dobiti dodatni izložbeni prostor u Oktogonu, gdje je ranije bila Privredna banka
'Taj položajem i arhitekturom reprezentativan prostor prilagodit ćemo u dodatni izložbeni prostor uz Palaču Vranyczany-Dobrinović, gdje će biti smješten stalni postav', rekla je Obuljen Koržinek na otvorenju simpozija NMMU-a u Matici hrvatskoj kojim se obilježava 90 godina od ulaska muzeja u tu palaču.
'Kažu da se iz kriza javljaju prilike, a mi smo to pokazali što se tiče muzeja i kulturne baštine te ovu strašnu krizu uspjeli pretvoriti u priliku', dodala je ministrica, govoreći o prostoru u Oktogonu koji je u državnom vlasništvu i prostire se na oko dvije tisuće četvornih metara.
NMMU je jedan od 14 muzeja u Zagrebu koje u cijelosti obnavlja država, a unatoč obnovi nastavio je raditi kontinuirano i uspješno, što pokazuje i prvo predstavljanje cijele nacionalne zbirke u drugom prostoru, u Providurovoj palači u Zadru, dodala je. Podsjetila je na turbulentnu povijest tog muzeja, izrazivši nadu da će ubuduće biti pošteđen daljnjih sudskih sporova kao u aktualnom slučaju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU).
'Uložila sam puno vremena pokušavajući apelirati na HAZU da zaustave potraživanja od NMMU jer je zbirka umjetnina najsigurnija i najbolje ju se čuva u nacionalom muzeju gdje je dio javnog vlasništva', napomenula je.
Po njezinim riječima, vlada je putem Ministarstva kulture preuzela obnovu svih zgrada HAZU-a, pa je s obzirom na veliku investiciju logično očekivati da će se suzdržati od pokretanja bespotrebnih sporova. 'Nema smisla da bi se oduzimale umjetnine nacionalnom muzeju kako bi se prenijele u vlasništvo Akademije', dodala je.
Otvorenje krajem 2026.
Ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi rekao je kako se 90. obljetnica obilježava simpozijem u prostoru Matice hrvatske jer je u tijeku cjelovita obnova, no očekuju da će po planu krajem 2026. otvoriti postav zbirke u Palači i vratiti se u svoje sjedište nakon ovog razdoblja koje provode u nekadašnjem TEŽ-u u Folnegovićevoj ulici.
Simpozij se nastavlja izlaganjima djelatnika NMMU-a o povijesnom razvoju tog muzeja, njegovim dosadašnjim postavima i ravnateljima, kao i 50. obljetnici njegove Galerije Josip Račić. Ideja o osnutku NMMU-a datira u 1899. kada je slikar, povjesničar umjetnosti i političar Izidor Kršnjavi predložio Društvu umjetnosti u Zagrebu osnivanje Gradske galerije modernih slika koja prikuplja djela hrvatskih umjetnika.
Za godinu nastanka smatra se 1905., kada su za Društvo otkupljena prva tri djela suvremenih autora. Time je galerija zaživjela kao odjel Društva umjetnosti usmjeren na praćenje suvremenog nacionalnog likovnog stvaralaštva i osnaživanje uvjeta umjetničke produkcije. Nacionalni muzej moderne umjetnosti sa zbirkom od 12.000 umjetnina izravni je sljednik galerije Društva umjetnosti.
Od 1934. NMMU je smješten u palači u Hebrangovoj koju je 1883. prema projektu bečkog arhitekta Otta Hofera u središnjoj zoni parkova zagrebačkog Donjeg grada izgradio Ljudevit pl. Vranyczany-Dobrinović, gospodarstvenik, trgovac, političar i mecena.
Banovina Hrvatska je 1939. godine Palaču otkupila za smještaj tadašnje Moderne galerije čija je zbirka pratila razvoj nacionalne likovne umjetnosti i njezinu povezanost s međunarodnim tendencijama, ali i retrospektive, tematske izložbe te kustoske interpretacije zbirke. Od 2021. mijenja ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti.