U nedjelju navečer na HRT-u je prikazana prva epizoda serije 'Sram', hrvatske adaptacije norveške tinejdžerske serije SKAM. Ovo je već deveta adaptacija ovog međunarodno popularnog formata koji pokušava – a sudeći po prvoj epizodi, prilično i uspijeva – uloviti život, ovoga puta hrvatskih tinejdžera, u realnom vremenu
Iako je temeljem jednog segmenta teško suditi o cijelom paketu, već u sinoćnjoj epizodi dugoj 25 minuta može se nagovijestiti da je u pitanju kvalitetan televizijski proizvod. Domaća adaptacija zasad prilično vjerno prati original, a on je, uz Norvešku, već prerađen u 8 zemalja. U svakoj od njih, zahvaljujući multiplatformskom pristupu, jeziku i temama koji rezoniraju kod mlađe publike, serija je polučila uspjeh koji će se, realno je očekivati, preslikati i na Hrvatsku.
vezane vijesti
Norveški izvornik događa se u ženskoj gimnaziji u Frogneru, elitnoj četvrti Osla, koja je ujedno i najstarija gimnazija u toj zemlji. Nju u domaćoj verziji, barem u fizičkom obliku, glumi zagrebačka Prirodoslovna gimnazija Vladimir Prelog, Glavni likovi se mijenjaju u svakoj sezoni serije, a u prvoj sezoni hrvatskog 'Srama' to je Eva, 16-godišnjakinja koja se upravo prebacila u novu školu i bori se s prilagođavanjem na nepoznato okruženje.
Više o seriji
Skam (stilizirano kao SKAM; norveški izgovor: [skɑm]; hrvatski: sramota) je norveška dramska serija o svakodnevnom životu tinejdžera u gimnaziji Hartvig Nissen u Oslu. Izvorno ju je producirala norveška javna televizija NRK, a treća sezona ove serije najgledaniji je TV format u povijesti Norveške. Dosad je adaptirana u osam zemalja, od Francuske do SAD-a. Serija istražuje univerzalne teme tinejdžerske svakodnevice: ljubav, prijateljstvo, seksualnost, društveni status i prihvaćanje okoline, a dotiče se i problema mentalnog zdravlja mladih. Seriju za HRT producira CGM Films, producenti su Bruno Mustić i Ivan Lovreček, redateljica Jelena Gavrilović, scenaristice Hana Jušić i Nikica Zdunić. Više informacija o ostatku ekipe, ali i cijeloj seriji, doznajte na njezinoj službenoj stranici, gdje su i poveznice na sve kanale.
Život po Evi
Eva je naš prozor u svijet tinejdžerske svakodnevice, obilježena nesigurnošću i traženjem svog mjesta u kompliciranom kolopletu životnih okolnosti. U njima se miješaju odjeci i sjene bivših i budućih pravih i lažnih prijateljica, dečka Jakova s kojim ne uspijeva kliknuti do kraja, njegovog prijatelja koji ga opet vuče na svoju stranu… Ako ste roditelj, znate o čemu govorimo: koliko god bili uvjereni da imate život svog tinejdžera pod kontrolom, iz njezine/njegove perspektive to sve izgleda smušeno i kaotično.
Scenaristička rješenja Hane Jušić i Nikice Zdunić, koje su adaptirale norveški izvornik na hrvatski, u tom su smislu prilično prikladna situaciji: puno toga nije izrečeno do kraja jer u toj dobi ionako doživljaj svijeta lebdi u zraku. Upravo ta neizvjesnost koja treperi ispod svake scene, osjećaj da vam ne može i ne treba baš sve biti nacrtano, ponajveća je kvaliteta ove prve epizode, i odmah je lansira svjetlosnim godinama ispred blentavih američkih teen serija o kraljicama i kraljevima matura, o ludim, zbunjenim i normalnim domaćim TV proizvodima da i ne govorimo.
Jezik, stil i multiplatformski pristup
Da bi doživljaj bio još uvjerljiviji, potrudila se glumačka ekipa, svi odreda generacija 2007-08., na čelu s Lucijom Stanković, koja vrlo prirodno i fluidno glumi Evu. Dio prigovora komentatora, koji su većinom oduševljeni serijom, ide na dikciju glumaca, no oni koji su kritični prema tome očito ne slušaju dovoljno kako mladi danas pričaju. U vrijeme kad su profesori standardnog jezika, a bome i književnosti, Jala, Buba, Grše i ekipa, potpuno je neprirodno očekivati da tinejdžeri u serijama govore književnim hrvatskim ili HRT-ovskim sociolektom, pa je i u tom smislu ova serija određeni iskorak.
Drugi element, koji doduše tek trebamo spoznati kako se serija bude rasplitala, jest način njezinog prezentiranja gledateljima. Serija je zamišljena kao multiplatformska – svi likovi imaju profile na društvenim mrežama gdje se događa radnja između epizoda, a epizode se, prije emitiranja na televiziji, mogu pogledati na HRTiju i stranici serije na YouTubeu, gdje je dostupna i sa engleskim titlovima. Otuda i hrpa reakcija publike izvan Hrvatske: norveški SKAM je, od prvog emitiranja 2015., okupio popriličan fandom, a isti se nakon emitiranja epizode stuštio na YouTube kanal Srama, oduševljeno komentirajući kako je serija uhvatila duh vremena i univerzalnost tinejdžerske svakodnevice.
Soundtrack koji obećava
Još jedna, umjerena doduše, pohvala ide na račun glazbe. Već u prvoj epizodi postoji lucidna i prilično realistična scena tuluma, u kojoj možemo čuti donekle stvarnu tinejdžersku playlistu ranih dvadesetih, od Mimi Mercedes uz koju se Eva sprema za izlazak, preko Cunami Floa do Hiljsona, Miach i Grše. Prava za glazbu u serijama sve su skuplja, ali nadamo se da produkcija u suradnji s HRT-om neće upasti u zamku 'istočnog grijeha', jer bi bila velika šteta i ubijanje regionalnog potencijala serije da se iz nje klinički odstrane, recimo, srpske trap cajke. Zato serija ima i glazbenog urednika, sve uglednijeg producenta Mihovila Šoštarića – Lockrooma, koji zasad djeluje kao da zna što radi.
Bilo kako bilo, u vrijeme kad na domaćim televizijama u smislu dramskih serija (izuzmemo li povremeno lucidnu pajtonovsku povijesnu komediju 'Mrkomir I') ne postoji drugi sadržaj osim maratonskih sapunica, vrlo je osvježavajuće vidjeti nešto što komunicira sa svjetskom TV stvarnošću. To što je napravljeno po licenci u ovom slučaju nije presudno – ako već nismo u stanju proizvesti nešto svoje, bolje je to kupiti i adaptirati kako spada.
