Sigmund Freud živio je i radio u klasičnom bečkom stambenom bloku od 1891. do 1938., a tijekom tog vremena s obitelji se neprestano selio s jednog na drugi kat zgrade. Njegova najveća djela, 'Tumačenje snova', 'Pet lekcija o psihoanalizi' i 'Ego i id', kao i brojna druga, nastala su upravo ondje. Također su se ondje održavali njegovi poznati psihološki sastanci srijedom, prve psihoanalitičke radne grupe. Berggasse 19 bila je i ostala dom i nasljeđe Sigmunda Freuda, no kao Židov u lipnju 1938. preselio se u London, bježeći od nacista. Umro je samo godinu kasnije, teško bolestan od raka, oduzevši si život predoziranjem morfijem, uz pomoć doktora s kojim se sprijateljio. Imao je 83 godine.

Njegov stan u Beču kao muzej izvorno je otvoren 1971. u prisutnosti i uz pomoć pionirke dječje psihoanalize Anne Freud, njegove kćerke, njegovog najmlađeg, šestog djeteta, koliko ih je imao s Marthom Bernays. U stanu međutim skoro i da nema originalnog namještaja jer ga je Freud odnio sa sobom kad se selio u London.

Prema Hermanu Czechu, arhitektu koji je vodio obnovu Muzeja Sigmunda Freuda u Beču, taj manjak predmeta u stanu, sva ta praznina 'odražava gubitak kulture i ljudskosti' u Austriji nakon što ju je pripojila Hitlerova Njemačka. 'Vraćanje 'kauča' iz Londona bilo bi falsificiranje povijesti', dodao je, misleći na slavni ležaj na kojemu su se tijekom psihoanalize redali Freudovi pacijenti, a koji se čuva u londonskom Freud Museumu, otvorenom 1982., na adresi Maresfield Gardens 20. Ondje je danas većina ostavštine čuvenog bečkog psihoanalitičara te broji preko dvije tisuće predmeta.

U bečkom Muzeju sada, nakon što je 18 mjeseci bio zatvoren zbog obnove i potom koronavirusa, posjetitelji mogu pogledati sve privatne sobe u kojima je boravila obitelj Freud, a koje se protežu na 550 kvadratnih metara.

Novo predvorje služi kao polazišna točka posjeta, s info pultom i kafićem, dok nekadašnja prva ordinacija na polukatu služi za izlaganje muzejske zbirke suvremene umjetnosti. Kad se nađete u njoj, možete birati između privatnih soba (lijevo) i radnih soba (desno). Prvi kat posvećen je znanosti: na njemu možete pronaći 'Biblioteku psihoanalize' s više od 40 tisuća naslova i Arhivom Sigmund Freud. Drugi kat predstavlja povijest same zgrade u kojoj su nacisti koristili stanove kao skupne prostore za Židove. Sveukupno je tako ondje bilo smješteno 79 ljudi prije nego su doživjeli deportaciju.

Život obitelji Freud rekonstruiran je povijesnim fotografijama koje podsjećaju za što su nekoć korištene pojedine sobe. Upravo na njih se i fokusira posjet muzeju - posjetiteljima nudi da doslovno slijede Freudove korake dok istražuju katove, ormare, stubišta, unutarnje dvorište.

Muzej nudi i tri nove stalne izložbe, među kojima jedna razotkriva raznoliko Freudovo kulturno nasljeđe - posvećena je njegovu životu i djelu, razvoju psihoanalize u teoriji i praksi te njenom značenju za društvo i umjetnost. Povijest zgrade i burne sudbine svih njenih stanovnika od 1880. do danas također su u fokusu.

Uz originalne predmete, snimke i fotografije o životu i djelu Sigmunda Freuda te njegove obitelji, muzej nudi svoju zbirku suvremene umjetnosti koju je sredinom 1990-ih započeo američki umjetnik Joseph Kosuth. Na polukatu u Freudovoj ordinaciji tako se mogu vidjeti radovi svjetski poznatih autora poput Johna Baldessarija, Franza Westa, Piera Paola Calzolarija, Susan Hiller i Ilye Kabakova.

Prije zatvaranja zbog obnove 2018., Muzej Sigmunda Freuda u Beču te je godine posjetilo 110 tisuća ljudi, 90 posto iz inozemstva.