Nakon godina kontinuiranog pada čitateljske navike u Hrvatskoj su se, barem privremeno, stabilizirale. No najnoviji podaci otkrivaju da knjige i dalje ne čita više od polovice građana. Stabilnost, pokazuje se, ne znači nužno i oporavak, osobito kad čita tek svaka treća osoba
Analiza čitateljskih navika u Hrvatskoj, koju je za manifestaciju Noć knjige 2025. provela agencija Karika koja nedostaje, donosi važnu vijest: čini se da je višegodišnji pad čitanosti napokon zaustavljen. Tijekom 2025. godine barem jednu knjigu pročitalo je 37 posto hrvatskih građana, što je gotovo jednako prošlogodišnjem udjelu od 38 posto.
vezane vijesti
Više od polovice Hrvata ne pročita nijednu knjigu godišnje
Iako je riječ o blagoj razlici, pokazatelji sugeriraju stabilizaciju navika čitanja u posljednje dvije godine. No pitanje je što znači 'stabilnost' ako smo već gotovo zaboravili knjigu kao dio svoje svakodnevice? Činjenica da nas više od dvije trećine nije pročitalo nijednu knjigu u godinu dana nije ni neutralna ni bezazlena; ona govori o kulturnom pejzažu u kojem pisana riječ sve više biva potisnuta.
No kad se pogledaju podaci unatrag, razmjeri pada postaju jasniji: 2018. godine knjigu je pročitalo 56 posto građana, što znači da je u proteklih sedam godina čitanost pala za čak 19 postotnih bodova.
Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrijani
Najveća je vjerojatnost da će knjigu u godinu dana pročitati žene (42 posto), visokoobrazovane osobe (59 posto), građani s višim prihodima (41 posto) te stanovnici Istre, gdje čak polovica populacije pročita barem jednu knjigu godišnje. Među onima koji čitaju, najčešći broj pročitanih knjiga je – dvije.
Knjiga, čini se, još uvijek najlakše pronalazi saveznike među obrazovanima, ženama i onima koji imaju pristup višim kulturnim kapitalima. Čitanje više nije univerzalna praksa, već privilegij koji se, barem statistički, veže uz rod, obrazovanje i geografiju.
Spontanost posudbe u padu, dominira individualizacija
Knjiga u hrvatskom društvu cirkulira unutar poznatih ruta: građani knjige najčešće posuđuju iz knjižnica (45 posto) ili ih kupuju (42 posto). Žene, kao i najmlađi i najstariji čitatelji, skloniji su posudbi iz knjižnica dok visokoobrazovani i oni u dobi od 26 do 35 godina s višim prihodima češće kupuju knjige.
U posljednjih pet godina zabilježen je porast broja onih koji su pročitanu knjigu dobili na poklon, a posuđivanje od prijatelja je u opadanju. Broj onih koji kupuju knjige posljednjih godina stagnira.
Beletristika najčitanija, ali raste glad za znanjem i analizom
Literarna fikcija, nekoć stožer čitateljske kulture, danas je statična, možda zasićena formama, možda umorna od tržišnih algoritama: beletristika je, naime, i dalje najčitaniji žanr, no interes za nju ne raste.
Suprotno tome, raste zanimanje za publicistiku, sugerirajući glad za realnim, za mišljenjem, analizom i aktualnošću: u 2025. godini nju čita 37 posto čitatelja. Profesionalna literatura čita se u manjoj mjeri (25 posto), a priručnici bilježe pad interesa i sada ih čita 18 posto građana. Žene češće posežu za beletristikom dok muškarci više čitaju publicistiku.
Najveći razlog za nekupovinu knjiga? Nedostatak interesa
Svaki peti građanin (22 posto) kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca – udio koji se održava stabilnim već šest godina. Kupci su najčešće visokoobrazovani građani u dobi od 36 do 45 godina s višim primanjima. Beletristika je i dalje najprodavanija, slijede dječje knjige i stručna literatura. Najčešće se kupuje u knjižarama (55 posto), osobito među visokoobrazovanima i stanovnicima Zagreba i okolice. Internetska kupnja čini 20 posto tržišta, osobito među najmlađima i onima u dobi od 46 do 55 godina.
U zemlji u kojoj četvrtina građana nikad ne uđe u knjižaru činjenica da se 22 posto ipak odlučuje na kupnju knjiga djeluje gotovo kao čin otpora. No glavni razlog zbog kojeg građani nisu kupili nijednu knjigu u posljednja tri mjeseca jednostavan je i porazan – nezainteresiranost (55 posto).
Online sadržaji u porastu, e-knjige još u manjini
Sve više građana čita online: u 2025. godini čak 75 posto populacije konzumira digitalne sadržaje. Najčitaniji su portali dnevnih novina (54 posto) i autorski ili kritički portali i blogovi (33 posto), a oni su osobito popularni među visokoobrazovanima. Porasla je i popularnost književnih blogova i grupa na društvenim mrežama (17 posto), osobito među osobama u dobi od 16 do 45 godina.
E-knjige čita osam posto populacije dok ih samo jedan posto i kupuje, najčešće mladi između 16 i 25 godina. Mišljenja o utjecaju interneta na čitanje knjiga su podijeljena – 32 posto smatra da im internet uzima vrijeme za knjige dok 34 posto njih ne dijeli to mišljenje.
Zanimljivo, 21 posto građana vjeruje da je internet i dalje najbolji način za kupovinu knjiga. Sadržaji koji donose brzu informaciju i instant mišljenje očito su uzeli maha, ali pitanje ostaje mogu li takvi formati dugoročno zamijeniti dubinu i trajnost koju knjiga nudi?
Knjižnice i festivali posljednji bastioni zajedničkog čitateljskog iskustva
Posjećenost promocijama i književnim festivalima ostala je stabilna, pa tako 15 posto građana sudjeluje barem jednom godišnje na promocijama knjiga, a 12 posto redovito posjećuje festivale. Ovakvi događaji potiču 19 posto građana na čitanje. Članstvo u knjižnicama ostaje visoko (69 posto), a većina članova smatra da knjižnice zadovoljavaju njihove čitateljske potrebe.
Knjižnice i festivali ostaju posljednji bastioni zajedničkog čitateljskog iskustva – prostori u kojima se knjiga ne konzumira, nego dijeli. No i oni žive u kontekstu u kojem, prema istraživanju, čak 51 posto hrvatskih građana ne čita – prvenstveno zbog nedostatka interesa.
