'Ovaj je festival za nas prekretnica jer ga prvi put radimo kao kustoski kolektiv, a i od ove godine održava se bijenalno', rekao je na otvorenju Lovro Japundžić iz tima kustosa, u kojemu su još Barbara Gregov, Klara Petrović, Luja Šimunović i Lea Vene.

'Za festival je bitno kako se nešto predstavlja, ne što, a kao kustose zanima ih slika koja je dio digitalne kulture i proširuje pojmove prezentacije', dodao je. Snježana Pintarić, ravnateljica MSU koji je partner festivala, rekla je kako njime taj zagrebački muzej ambiciozno, ali 's maskama i posebnim mjerama', otvara novu sezonu .

'Izložba je izvrsna, zanimljiva, raznolika, drugačija, nova, ima aktualne narative, ali i pokazuje dosege današnje fotografije koja ide izvan okvira', ocijenila je. Organ Vida tradicionalno promišlja razne teme, od osobnih do društvenih i političkih, a kroz više izložbi, od kojih je središnja u MSU, pozornost daje umjetnicima koji propituju konvencionalno shvaćanje fotografije.

U fokusu materijalnost slike

Ove je godine u fokusu materijalnost slike - radovi koji problematiziraju i proširuju poimanje reprezentacije, a izložba 'Neodlučne slike' višeslojno istražuje pitanje slike u digitalnom vremenu, svakodnevne vizualne komunikacije u javnom prostoru te identiteta, tijela i odnosa fikcije i stvarnosti u drugom desetljeću. Alba Zari, umjetnica iz Bangkoka koja živi u Londonu, u svom radu 'The Y' koristi fotografiju kao analitički medij i umjetnički jezik pomoću kojeg se upustila u potragu za svojim biološkim ocem.

Talijanski umjetnik Emilio Vavarella predstavio se istraživačkim fotografskim projektom 'Amazon’s Stravaganza: A Personal Index of Infinite Consumption' u kojem se na različite načine preklapaju konzumerističke i arhivističke prakse pri čijoj je realizaciji koristio virtualnu asistenticu Alexu - Amazonovu umjetnu inteligenciju za glasovnu kupovinu. Samar Al Summary je saudijska umjetnica koja živi u Beirutu, gradu kojim se i bavi u radu 'Trust Beauty Bank' tako da pokušava razotkriti povijesne, ekonomske i materijalne kontekste u kojima nastaju halucinacije moći.

Čitanje i prevođenje vlastitog okruženja tema je i serije 'Terenski vodič' Zhao Quiana, a ovaj put to je "Zoološki vrt br. 1: Neke retoričke strategije“ koji istražuje naše poimanje prirodnog okruženja i naše svakodnevne stvarnosti ispunjene umjetno stvorenim vizualnim sadržajem.

Na izložbi je i zagrebački umjetnik Marko Gutić Mižimakov, koji se u recitalu i vizualnom eseju "Cruising the Manifold, Disoriented", uz pomoć algoritma bavi prikazima fizičkih, gradskih queer prostora. Projekt Indré Urbonaité 'Flamingosi, izlazak Mjeseca i sandale' skriva samu sliku, odnosno polazišne komercijalne fotografije prolaze kroz program koji prati kretanje pogleda, a svojevrsno čišćenje slike od sadržaja, baza ispoliranih fotografija spremnih za široku upotrebu javlja se kao početno mjesto u seriji Oskara Schmidta, 'Liquid'. Propitivanje rodnog identiteta - kulturno upisanih prostora i radnji - tema su serije 'Konfabulacije' Shelli Weiler, dok je tijelo, odnosno portret, za Marthu Friedu Friedel u 'Éclat' je mjesto potrage za ljepotom.

Kustosi kažu kako je odnos stvarnosti, snova, zamišljenih narativa i prošlosti preokupacija serije "Krvava naranča“ Lize Ambrossio koja skup insceniranih, nadrealnih prizora veže pod koncepcijom noćnih mora, koje nas prate kao posljedica traumi upisane u genetiku.

U MSU i tri site-specific izložbe

Uz glavnu izložbu finalista festivalska tema upotpunjena je trima, također u srijedu predstavljenima, site-specific projektima pozvanih međunarodnih umjetnika: Meriem Bennani 'Misija tinejdžer/ke', Filip Custic 'crno-bijelo' i Victoria Sin 'Narativne refleksije o gledanju'. Fikcionalni dokumentarac marokanske umjetnica s njujorškom adresom Meriem Bennani inspiriran je tinejdžerskim filmovima, reality televizijom i web-serijama, a prateći svakodnevicu skupine učenika francuske srednje škole u Rabatu, istražuje suvremeno društvo, razlomljene identitete i kulturne razlike.

Kanadska umjetnica Victoria Sin u višekanalnoj umjetničkoj instalaciji istražuje dinamiku moći i žudnje koja se uspostavlja kroz iskustvo poistovjećivanja sa slikama, parodirajući zapadnjačke ideale ljepote.

Španjolsko-hrvatski umjetnik Filip Custic predstavlja se izložbom u dvije konceptualno različite prostorije zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti koje pružaju uvid u njegovu umjetničku prošlost te formiraju svojevrsnu retrospektivu, te budućnost u kojoj središnji element postaje tehnološka skulpturalna slika koja funkcionira kao otjelotvorena inačica umjetnika. Njegova česta suradnica i posebna festivalska gošća, španjolska umjetnica Virgen Maria za otvorenje je pripremila performans. Nazočne je na otvorenju u ime Ministarstva kulture pozdravila Nevena Tudor Perković.

Samostalne i skupne izložbe

Festival će do 4. listopada predstaviti još nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Galerija Karas donosi izložbu Katarine Juričić 'Narančasto&Plavo', na kojoj se ta fotografkinja predstavlja serijom fotografija u formi prostorne instalacije, a Galerija Miroslav Kraljević prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Marina Viculin za izvanredna postignuća u području hrvatske fotografije Denija Horvatića, na izložbi 'SCAN', s radovima na temu privatnosti u vrijeme samoizolacije.

Skupna izložbu 'Izvan margina', ostvarena u okviru projekta 'From St. Germain to EU – 100 years of a border', postavit će se u Galeriji Zvonimir. U okviru popratnog programa u dvorani Urania održat će se diskurzivni program na kojem će se predstaviti radovi Katarine Juričić i Victorije Sin te izvesti performans Marka Gutića Mižimakova.

Festival je otvorila DJ-ica i umjetnica iz Madrida Virgen Maria, pravog imena María Forqué, koja je svirala gola.

'Golo tijelo je prirodno stanje. Ljudi se inače srame svoje prirode, ja ju pokazujem kakva jest, kakva sam došla na svijet. U mojem je viđenju seksualnost duhovnost', kazala je umjetnica medijima za svojeg prvog dolaska u Hrvatsku i u Zagreb.