Autoportret u lovačkom odijelu iz 1912., hrvatske slikarice Naste Rojc iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti bit će izložen od 2. svibnja do 26. srpnja u postavu izložbe "Prvi homoseksualci: Rođenje novog identiteta, 1869.–1939." u galeriji Wrightwood 659 u Chicagu.

Ulje na platnu hrvatske umjetnice iz 1912., prikaz žene koja se bavi muškim hobijem, jedno je od 300 djela na izložbi koja je rezultat šestogodišnjeg istraživanja. Izložene su slike, skulpture, fotografije i filmovi kojima se prati povijesni trenutak kada je 1869. skovan pojam "homoseksualac", što je označilo pomak iz sfere čina u sferu identiteta.

Za izložbu je odabrano 125 umjetnika iz 40 zemalja, posuđenih iz više od 100 muzeja i privatnih zbirki diljem svijeta, među kojima su i Musée d’Orsay, The Tate, The Courtauld, The Metropolitan Museum of Art, Kunsthaus Zürich, Nacionalni muzej Danske, Azijski umjetnički muzej u Fukuoki, Pinacoteca de São Paulo, Museo Gregorio Prieto i Kinsey Institut za istraživanje spola, roda i reprodukcije. Neka od tih djela nacionalna su blaga koja nikada ranije nisu napustila svoje zemlje.

"Prvi homoseksualci: Rođenje novog identiteta, 1869.–1939." je prva izložba koja istražuje kako su umjetnici oblikovali koncept spolne/rodne razlike u trenutku njezina formiranja pa predstavlja prekretnicu u muzeološkoj obradi teme.

Kustos izložbe, povjesničar umjetnosti Jonathan D. Katz, rekao je kako je prije tog trenutka, istospolna privlačnost doživljavana kao način ponašanja, a ne osobnost. "Izložba istražuje kako su, nakon tog prijelomnog trenutka, homoseksualci po prvi put bili odvojeni od ostatka populacije i dobili identitet koji se temeljio na njihovoj seksualnosti", ustvrdio je.

Prodoran i samosvjestan pogled žene koja se bavi muškim hobijem

Nasta Rojc (1883.–1964.) slikarstvo je učila u Zagrebu i na Akademiji u Münchenu. Samostalno je izlagala u Beču, Zagrebu i Londonu. Sudjelovala je na izložbama Hrvatskog društva umjetnosti, Lade, Kluba likovnih umjetnica, Umjetnica Male Antante, a i suosnivačica je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu 1928.

Po riječima Ivane Rončević Elezović, muzejske savjetnice NMMU, osim likovnom kvalitetom Rojc se istaknula zaslugama u emancipaciji položaja žene u umjetnosti u Hrvatskoj, a njezin autoportret u lovačkom odijelu moćan je prikaz emancipirane, samosvjesne žene u smjelom autoportretiranju pri bavljenju tradicionalno muškim hobijem.

"Na vertikalnom formatu slike, iz pozadine pojednostavljenog prikaza zimskog pejzaža u tri polja, ističe se stajaći lik slikarice prikazan do visine koljena u tri-četvrt profilu. Vjetar s leđa nosi suknju zagasitih maslinasto zelenih tonova i tamnosmeđe pramenove što uokviruju lice. Glava je lagano ukoso pognuta s prikazom prodornog i samosvjesnog, gotovo izazivačkog pogleda. Dojmu borbenosti pridonosi puška obješena o desno rame, dok je lijeva ruka nonšalantno položena u džep jakne", napomenula je.

Izložbu je po kustoskom konceptu Jonathana D. Katza i Johnnya Willisa organizirala Zaklada Alphawood, a prati je katalog s esejima 23 vodeća svjetska stručnjaka. Nakon Chicaga, putovat će po vodećim izložbenim institucijama diljem svijeta.