Zbog posljedica potresa 22. ožujka čak 20 od 32 zagrebačka muzeja ne može još otvoriti svoja vrata, kako je priopćeno na nedavnom sastanku ravnatelja zagrebačkih institucija. Svi oni zahtijevaju veću ili manju obnovu, a nekima od njih je, zbog nesigurnosti objekta, nužna i evakuacija fundusa i ljudi.

MUO: Otvoreno, ali samo prizemlje

Jedan od najoštećenijih bio je Muzej za umjetnost i obrt te je sezonu unatoč tome otvorio 8. rujna izložbom skulptura i crteža poznatog ilustratora Svjetlana Junakovića, čiji se naslov 'Breaking news', odnosno 'Udarne vijesti', pokazao i više nego prikladnim, mada ga je autor davno skovao.

MUO, međutim, kako nam kaže ravnatelj Miroslav Gašparović, nije otvorio čitav svoj prostor. Program se nalazi samo u prizemlju zgrade, koje je potpuno sigurno.

'U proteklom razdoblju MUO je zatvorio sedam ogromnih rupa na krovištu i četrdesetak manjih, uklonio dvadesetak dimnjaka, više stotina tona šute s drugog kata te osigurao statički ugrožene zone. Važno je da smo to sve uspjeli napraviti prije velikih kiša, tako da nas ove proljetne i ljetne oluje i kiše nisu jako pogodile. Nažalost ljetna poplava pogodila je i nas, voda je prodrla u podrume u kojima se nalazi veći broj muzejskih depoa, ali srećom nije nanijela veliku štetu jer smo preventivnim mjerama već ranije zaštitili fundus koji se nalazi u njima', kaže Gašparović, dodajući da je stradalo i dvjestotinjak predmeta u muzejskoj građi, od kojih su neki već u procesu restauracije.

'Tek ih je desetak nepovratno uništeno. Osim poslova fizičke sanacije, počeli smo pripreme za izradu projekta sveobuhvatne obnove Muzeja te je izvršeno 3D lasersko snimanje cijele zgrade, a radi se i na izradi seizmičke analize kako bi se u budućnosti spriječili ovakvi događaji i podigla sigurnost zgrade na maksimalni mogući nivo. U neposrednom razdoblju moramo krenuti u sanaciju oštećenih dimnjaka centralnog grijanja, statičkog učvršćenja i zatvaranja stropova na drugom katu te sanaciju glavnog stubišta i konačno radnih prostora i restauratorske radionice na drugom katu. Tek onda dolaze na red 'kozmetička oštećenja' žbuke itd.', kaže Gašparović te napominje da će se ovaj proces odvijati u fazama nekoliko sljedećih godina.

'Moramo biti pažljivi pri svakom koraku jer je naša zgrada spomenik kulture nulte kategorije te ju je potrebno vrlo pažljivo obnavljati', naglašava ravnatelj.

Pored netom otvorene 'Breaking News', za listopad pripremaju izložbu 'Protreseni MUO (1880. - 2020.)'.

'Izložba je vezana uz našu 140. obljetnicu i činjenicu da je muzej bio oštećen i neposredno nakon osnivanja 1880. i neposredno nakon otvaranja novog postava 2020. te naravno uz mnogošto što se događalo u Muzeju tijekom tih 140 godina. Uz to, održat ćemo našu tradicionalnu izložbu koju organiziramo s Hrvatskim dizajnerskim društvom 2020. i nakon toga krajem godine izložbu slikarice Koraljke Kovač. Pripremamo i izložbu Jelen Blagović u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti te izložbu Donacije Yuresha u Kazališnom muzeju Carl Schmidt u Trstu', kaže Gašparović, ističući da ovi planovi, naravno, kao i svima, ovise o situaciji s koronom pa su podložni promjenama.

Na otvorenju izložbe 'Breaking News' strogo su se, kaže, pridržavali svih uputa koje su dobili, uz upisivanje svih posjetitelja, mjerenje temperature, dezinfekciju, držanje distance.

'S obzirom na to da je svečanost otvorenja održana u našem sjevernom dvorištu koje je vrlo prostrano, nismo imali problema. Tijekom otvorenja u kontrolu su došli predstavnici civilne zaštite, kojoj smo, naravno, prijavili događaj, i policije, koji su zaključili da je sve u redu i da se pridržavamo pravila', kaže Gašparović.

Umjetnički paviljon: Izložba u suradnji s Modernom galerijom

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica zagrebačkog Umjetničkog paviljona, podsjeća kako je njihova zgrada, kao i MUO, zaštićeno dobro nulte kategorije te da njegova obnova nakon potresa zahtjeva poseban pristup, izradu većeg broja studija, elaborata i analiza, što iziskuje i više vremena.

'Konkretno, u Umjetničkom paviljonu završen je detaljan, statički pregled zgrade i upravo je u izradi elaborat u kojemu će se dati smjernice, upute, preporuke... odnosno što je sve u procesu obnove potrebno napraviti i kako. Također, napravljen je i detaljan restauratorsko-konzervatorski pregled zgrade te je u postupku izrada izvješća koje će ukazati na stupanj oštećenja, kao i dati preporuke za sanaciju kako bi se Paviljon u ovome kontekstu doveo u prethodno stanje (primjerice, u interijeru gotovo da nema dijela zida na kojemu potres nije oštetio štukature)', kaže Poklečki Stošić.

Kompletnu obnovu, dodaje, vodi Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u suradnji s Gradskim uredom za kulturu, Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode te s njom, kao ravnateljicom ustanove. 'Za obnovu Umjetničkog paviljona u ovoj godini izdvojeno je milijun kuna', kaže.

Prema programskom planu za 2020., u drugoj polovici ove godine trebali su otvoriti samostalnu izložbu novih radova uglednog domaćeg slikara s berlinskom adresom, Lovre Artukovića.

'Budući da će Paviljon zbog oštećenosti neko vrijeme biti zatvoren, održavanje ove izložbe kod nas nije moguće. No s obzirom na to da je Artuković specijalno za ovu izložbu naslikao tridesetak novih radova, nastojala sam pronaći prostor u kojemu bi se izložba održala. Zahvaljujući izrazitoj kolegijalnosti Branka Franceschija, ravnatelja Moderne galerije, izložba će se održati tamo krajem godine. S obzirom na to da smo izložbu Lovre Artukovića radili u koprodukciji s Umjetničkom galerijom u Dubrovniku, poslije Zagreba ona će krajem siječnja 2021. biti postavljena i u Dubrovniku', kaže Poklečki Stošić.

Krajem rujna trebali su otvoriti i međunarodnu izložbu koja obuhvaća djela najznačajnijih imena impresionističkog slikarstva.

'Nažalost, zbog novonastale situacije koju nam je prouzročio potres morali smo je odgoditi. Ipak, sreća u nesreći je to što smo u dobrim kolegijalnim odnosima s inozemnim muzejom iz kojeg su nam trebala doći djela, tako da će se izložba održati kada Umjetnički paviljon opet otvori svoja vrata! Nadamo se da će to biti 2022.', kaže Poklečki Stošić.

Moderna galerija: Krpanje pukotina

Spomenuti Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu, kaže kako je kod njih u tijeku sanacija izložbenih prostora.

'Riječ je o krpanju pukotina i bojanju zidova. Zgrada nije doživjela veća statička oštećenja, osim rušenja dimnjaka. Za radove koji se izvode u izložbenim prostorima sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture RH. Dimnjake treba sanirati HAZU, što je ujedno uvjet rada muzeja u zimskim mjesecima', kaže ravnatelj, dodajući da je Moderna galerija bila otvorena za publiku čim je to omogućeno epidemiološkim mjerama, a zbog radova na stubištu bit će zatvorena od 9. do 14. rujna.

Izložbu Lovre Artukovića, premijerno predstavljanje njegovog novog ciklusa, koju spremaju u suradnji s Umjetničkim paviljonom, planiraju otvoriti 5. studenoga, a moći će se pogledati do 29. studenog.

Prva u jesenskoj sezoni, nakon obnove i otvaranja, bit će kritička retrospektiva suvremenog hrvatskog kipara i medaljera Damira Mataušića, s radovima nastalima od 1974. do danas. Otvara se 15. rujna i prezentirat će više od 200 djela - medalja, kovanica, svečanih lanaca, počasnica, male plastike i reljefa – a prvi put bit će pokazana i umjetnikova monumentalna javna i sakralna spomenička kiparska ostvarenja. Pred kraj rujna otvaraju 'U retrovizoru: Radovi na papiru iz Moderne galerije', koja će biti postavljena do sredine siječnja 2021., te, u prosincu, izložbu 'Jerolim Miše: Od buntovnika do barda', koja će trajati do 31. siječnja iduće godine.

Vezano za koronavirus, Franceschi napominje kako se u Modernoj galeriji ne održavaju uobičajena otvorenja izložbi, kao društveni događaji. 'Otvaramo ih u u redovno radno vrijeme na dan otvaranja. Po želji umjetnika organiziramo posjet grupama do 20 uzvanika uz obvezno nošenje maski i dezinfekciju na ulazu. Posjete izložbama za javnost regulirane su po uputama Stožera', kaže Branko Franceschi.

Klovićevi dvori: Minimalna, neznatna šteta

U Galeriji Klovićevi dvori potres je, kažu, uzrokovao minimalnu, neznatnu štetu, a sve svoje izložbe organizirat će u skladu sa svim epidemiološkim mjerama. 'To uključuje obavezno nošenje zaštitne maske, održavanje razmaka od dva metra, pri ulasku u Galeriju obavezna je dezinfekcija ruku', kažu.

Sezonu startaju monografskom izložbom Zlatka Kesera, koja će trajati do 31. listopada i ponuditi ulja na platnu velikog formata koja su se dosad sporadično izlagala te bila manje dostupna umjetnikovoj publici. Slikara će, osim toga, predstaviti od samih njegovih početaka, s ranijim djelima iz 1970-ih, ali i s onima najnovijim, nastalim tijekom izolacije.

Sljedeća je na redu 'Ars et Virtus. Hrvatska - Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine', koja se otvara 24. rujna i traje do 22. studenoga, a plan je da se pokaže i u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti od 16. prosinca do 15. ožujka iduće godine.

Od 8. listopada posjetitelji će u prizemlju Klovićevih dvora moći vidjeti i izložbu 'Povijest i umjetnost sa zidova Palače u Opatičkoj 10', na kojoj će se predstaviti djela iz Zlatne dvorane i Renesansne sobe Hrvatskog instituta za povijest, čija je zgrada također jako stradala u potresu i koji se trenutno obnavlja.

MSU: Redovit i ambiciozan program

Ni zagrebački Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, prema riječima njegove ravnateljice Snježane Pintarić, nije puno stradao u potresu ovog ožujka.

'Naša zgrada stara je tek deset godina pa je bez većih oštećenja prebrodila potres. Tri velike galerije, multimedijska dvorana Gorgona, plato MSU te više drugih manjih i pop-up izložbenih prostora od prvog dana središte su kulturnog i poslovnog života Zagreba, u ovim okolnostima još i više nego prije, o čemu svjedoči i održano Ljeto u MSU te prošli tjedan vrlo uspješno otvoren međunarodni festival fotografije Organ vida', kaže Pintarić.

Program im se, dodaje, odvija redovito i ambiciozno pa će do kraja godine imati izložbu njemačkog umjetnika Fabiana Anselma Orascha 'Future Archaeology - povratak s Mjeseca', koja se otvara 2. listopada u MSU galeriji, te izložbu Radenka Milaka 'Katastrofa neviđenog ili kako Europa ne uspijeva'. U studenom počinju 12. dani fotografije Arhiva Tošo Dabac, koji uključuju izložbu, predavanja i radionice.

'Jedini program od kojeg smo morali odustati je suradnja s Kunsthausom Graz, koju ćemo realizirati 2022.', kaže Pintarić.

Od prvog dana pandemije, ističe, MSU se prilagodio mjerama i poduzima sve da se posjetitelji i zaposlenici osjećaju sigurnima.

'Obavezno je nošenje maski, dezinfekcija i regulacija broja posjetitelja kako ne bi došlo do gužvi. U prošla dva tjedna održali smo otvorenja izložbi na platou ispred Muzeja i s takvom praksom ćemo nastaviti sve dok nam to vrijeme bude dopuštalo. Međutim, isto tako su za otvorenja prikladni i veliko prizemlje i prostrane izložbene galerije te nije problem održavati razmak. Odlučili smo se i na produljenje radnog vremena tako da radimo od utorka do petka od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 11 do 18 sati. Smanjili smo i cijenu ulaznica. Vjerujem da ćemo na taj način potaknuti publiku da u većem broju posjeti raznovrsne programe – izložbe, kino, radionice za djecu, rođendaonice, ali i da se odmore u cafeu Meandar ili nešto kupe u muzejskom dućanu', kaže Pintarić.