'MISIJA SAMOUNIŠTENJA'

Ognjen Sviličić iz Leskovca: Više nisam hrvatski redatelj. Sedam godina mi ne daju novac

30.09.2024 u 12:58

Bionic
Reading

Poznati redatelj Ognjen Sviličić već se nekoliko godina bavi oproštajem od hrvatske kinematografije, a u aktualnom razgovoru za srpske medije čini se da je svoje nastojanje i formalizirao

Nagrađivani autor rodom iz Splita, najpoznatiji po filmovima 'Oprosti za kung fu', 'Armin' i 'Takva su pravila', posljednjih godina živi u Berlinu te znatno više surađuje sa srpskim filmašima poput Dragana Bjelogrlića, s kojim je radio na razvikanom 'srpskom Oppenheimeru' - 'Čuvari formule', Srdana Golubovića, kojemu je pisao scenarij za uspješnu socijalnu tragediju 'Otac', te Darka Bajića, s kojim je surađivao na filmu 'Bit ćemo prvaci svijeta'. Upravo Bajić ga je pozvao na festival filmske režije LIFFE u Leskovcu, na kojem se pojavio u svojstvu izbornika glavnog natjecateljskog programa.

Tom se prilikom Sviličić požalio novinaru Nove.rs Dejanu Šapiću da nije dobio novac za produkciju u Hrvatskoj od 2017., a u posljednje četiri godine nije imao suradnju ni s kim iz Hrvatske. 'Tako da ja čak ni tehnički više nisam dio hrvatske kinematografije, jer tamo ne živim i ne surađujem ni s kim tamo. Moja adresa je u Berlinu, gradu u kojem sam doživio najveći uspjeh u karijeri - nagradu publike za film 'Otac', koja je jedina takve vrste na Berlinaleu. Najviše pišem za kolege iz Slovenije - Janeza Burgera i Damjana Kozolu, a u Srbiji radim igrani film sa Srdanom Golubovićem o Marini Abramović i Ulayu. Puno surađujem i s Litvom. Čak mislim da sam iz Litve dobio više podrške za svoje tekstove nego iz Hrvatske, od koje nisam dobio ništa', kaže Sviličić.

  • +7
Premijera filma 'Glas' Ognjena Sviličića Izvor: Pixsell / Autor: Marin Tironi/PIXSELL

Posebno je ljut na HAVC, od kojega, kako kaže, nekoliko vodećih redatelja godinama nije dobilo novčana sredstva nakon promjene vlasti u tom filmskom fondu. 'Rezultat toga je da se već gotovo četiri godine hrvatski igrani filmovi ne prikazuju na velikim festivalima poput Berlinalea, Cannesa ili Venecije, pa ni na regionalnim poput Sarajevo Film Festivala. Najgore je što nema publike ni u kinima. Primjerice, 2024. srpski film imao je sedamnaest puta veću gledanost od hrvatskog filma. Hrvatski filmski fond ide u misiju uništenja svoje kinematografije, što je jedinstven slučaj u svijetu, moram priznati', nastavlja Sviličić i konkretizira:

'Od 2020. prijavio sam se deset puta s tri projekta i svaki put sam odbijen uz obrazloženje da ti scenariji nisu dovoljno dobri. Odlučio sam ne aplicirati za izradu projekata u Hrvatskoj, već to raditi u Srbiji, Francuskoj i Njemačkoj i sada sam ili u procesu apliciranja na fondove tih zemalja ili čekam rezultate tih prijava', kaže Sviličić.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Pulski filmski festival

Redatelj kaže da trenutačno prevodi svoj novi film 'Razina tolerancije', koji je zasad srpsko-francuska koprodukcija, na engleski jezik kako bi mogao pronaći sredstva za njega. 'Kako bih financirao ovaj film, morao sam potpuno promijeniti svoj način rada da bih uključio strane producente i pokušao snimiti ga na drugoj lokaciji. Kako sam trenutačno redatelj bez domovine, nije lako, ali je zanimljivo i izazovno. Nažalost, potrebno je malo više vremena', zaključuje.

Podsjetimo, Sviličić je hrvatski redatelj s najviše međunarodnih uspjeha - tri filma su mu igrala na vodećim europskim festivalima poput Berlinalea, Venecije ili Karlovih Vara, gdje su i nagrađivani. Posljednji put se u hrvatskim medijima pojavio 2021., kad je kao profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti objavio da će studentima predavati na srpskom jeziku, u znak solidarnosti s nastavnikom iz Darde koji je dobio otkaz zato što je tijekom mirne reintegracije u istočnoj Slavoniji predavao učenicima na srpskom.