Osim slovenskog nadomjestka za lončić u kojem se na turski način kuha kava, a radi se o turskoj riječi arapske etimologije koja je u slovenski jezik došla preko Bosne, ljubitelji novih riječi predložili su i zamjenu za ventilator, koji bi se, ako ta inovacija uđe u rječnik, zvao "vrtiljator", piše ljubljanski list "Dnevnik.

U Institutu za slovenski jezik Fran Ramovš uvjereni su da je jezik živa stvar i da svatko za to zajedničko dobro može dati svoj doprinos te pozivaju ljubitelje jezika da im i dalje šalju svoje prijedloge koji će se jednom možda i udomaćiti u jeziku jer će ih ljudi prihvatiti, piše "Dnevnik".

Jednim od otaca današnje "slovenščine" smatra se Primož Trubar, protestantski reformator iz 16. stoljeća. On je među prvima umjesto starog izraza Kranjci počeo govoriti o Slovencima, a tiskao je i prve knjige na slovenskom jeziku, no one su bile pune tuđica pa je u svojim spisima narod zvao "folk", a jezik "špraha" prema njemačkom jeziku.

Germanizama se slovenski počeo oslobađati tek u 19. stoljeću, kada je u njega ušlo mnogo prilagođenih izraza iz ruskog jezika, a nešto i iz hrvatskog. Za riječi koje "mirišu" na hrvatski, a normalno su se koristile u prvoj polovici 20. stoljeća u tisku i službenoj komunikaciji, danas se smatra da su posuđenice koje jezikoslovci zovu "hrvatizmi", a nastoje ih  zamijeniti.

Tako je, primjerice, 'doprinos' u književno korektnom modernom slovenskom postao 'prispevek', a umjesto 'oklevati' treba reći 'omahovati'. Isto je tako umjesto "i tako dalje" treba reći "in tako naprej", a za "ja smatram" umjesto "jaz menim" u školi se može dobiti i jedinica. Još uvijek se u kolokvijalnom slovenskome goste može pozdraviti s "dobrodošli" jer  "dobroprišli", ako bi se doslovno prevelo na slovenski, zvuči nespretno. Ipak, kao jezično korektniji izraz preporučuje se "pozdravljeni".