U posljednjih godinu dana Boris Bućan, jedan od najuspješnijih hrvatskih umjetnika, mobitelom je snimio preko 17 tisuća fotografija, a izložba u HDLU prikazuje izbor njih 70-ak, a naziv 'Havanezer' izložba duguje pasmini umjetnikovog ljubimca, psa Oskara, od kojega je sve i počelo.

'U svemu vidim umjetnost, uglavnom tamo gdje je drugi ne vide. Vidim nevjerojatne stvari, ali morate ih znati prepoznati i onda zabilježiti. Ali morate znati gledati, recimo, čaroliju možete pronaći u bršljanu i kamenu, papirnatim maramicama, tkanini ili vratima, no kad sunce zađe, kad nestane svjetla, nestane i te čarolije. Tako sam jednom, kad sam gledao svog psa Oskara, koji je crno-žute boje, s dugom bijelom dlakom na glavi, ugledao portret čovjeka s razbarušenom bijelom kosom kojeg svi znamo – Andyja Warhola. Odmah sam to snimio. Nastavio sam promatrati Oskara i vidio da on postaje ekran na kojem se počinju stvarati nevjerojatne vizije i različiti oblici. Pojavio se Michael Jackson, pa Einstein, Picasso s okom ispod crnog šešira, David Bowie, Al Pacino… To nije čudaštvo ili nadriljekarstvo, nego sposobnost da se uoči čudo i zatim ta čarolija snimi mobitelom, a potom te fotografije pomoću zuma podignu na onu razinu na kojoj će i ostali prepoznati čudo koje ste vi vidjeli. Umjetnost je čudo', rekao je Boris Bućan u intervjuu za tportal uoči otvorenja izložbe 'Havanezer', dodajući da motive - dlaku svog psa, maramice, kamen - nije gledao fotografskim nego slikarskim očima.

>>> Boris Bućan: Tragedija je to što većina hrvatskih umjetnika želi raditi po uzoru na ono 'vani'. Nemojte kao 'vani'! Budite svoji. Traje duže, ali priznanje će ipak doći <<<

Izložba će se u HDLU moći pogledati do 5. srpnja, a otvorena je sinoć ispred glavnog ulaza, prema preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite. Djela su izvorno trebala biti predstavljena u Gliptoteci HAZU, koja zbog stradavanja u nedavnom potresu nije bila u mogućnosti realizirati izložbu pa je prebačena u Meštrovićev paviljon.

Jedan od najuspješnijih domaćih slikara, Boris Bućan, odigrao je ključnu ulogu osobito u hrvatskom grafičkom dizajnu. Radovi mu se danas nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima, galerijama i institucijama poput Cooper Hewitt Smithsonian Museum u New Yorku, Staatliches Museum für Angewandte Kunst u Münchenu, State Library of Victoria u Melbourneu, Deutsches Plakat Museum u Essenu...

Prvi je hrvatski umjetnik kojemu su se tri djela našla u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, njujorške MoMA-e. Među njima je i Bućanov najpoznatiji plakat 'Žar ptica' koji je izrađen 1983. za HNK Split 1983. u povodu premijere baleta Igora Stravinskog. Taj plakat ilustrira poštansku marku i nalazio se na naslovnici kataloga izložbe 'The Power of Poster' londonskog Victoria & Albert Museum posvećene najuspješnijim svjetskim plakatima.