Stari znalci visoke mode dobro znaju kultnu francusku kuću Vionnet. U njoj su se nekada odijevale Marlene Dietrich, Katharine Hepburn i Greta Garbo, a danas to čine Madonna, Natalie Portman, Emma Watson, Hilary Swank, Catherine Zeta-Jones i Cameron Diaz.

Prije 101 godinu osnovala ju je Madeleine Vionnet, 'arhitektica među dizajnerima'. Bila je modni vizionar. Pod utjecajem suvremenih plesnih pokreta legendarne Isadore Duncan i nadahnuta odjećom starih Grkinja, izbacila je iz garderobe korzet i krute forme, oblikujući odjeću koja senzualno naglašava prirodne obline ženskoga tijela. Modna kuća je pregrmila Prvi svjetski rat, zatvorena 1939. i ponovno uskrsnula 2006.

Jedina žena među naftnim oligarsima

Nakon talijanskog vlasnika Mattea Marzotta, bivšeg prvog čovjeka modne kuće Valentino, koji je sjedište preselio u Milano, većinska vlasnica Vionneta nedavno je postala Goga Aškenazi, postavivši odmah sebe samu za predsjednicu i glavnu dizajnericu. Gospođa Aškenazi je zapravo željela kupiti haljinu, ali je iz dućana izašla kupivši firmu.

Ako niste čuli za tu egzotičnu 33-godišnju jetsettericu, jedinu ženu među naftnim oligarsima, porijeklom iz Kazahstana, nije čudo. Donedavna za nju nisu znali ni u modnome svijetu. Njeno se ime, doduše, povlačilo po britanskim trač rubrikama zbog tijesnog prijateljevanja s princem Andrewom (opčinjeni Andrew predstavio ju je kraljici majci), intrigantnih ljubavnika i još intrigantnijih milijardi koje zarađuje zahvaljujući plinu i nafti. I dok se ruski oligarh Roman Abramovič zabavlja nogometnim klubom, Goga Aškenazi se malo poigrava modom. Naftni biznis je kvrgav muški posao, a ona je 'kao djevojčica željela biti modna kreatorica'.

Oligarhinja preobraćena u kreatoricu tako utjelovljuje mijene u globalnoj ekonomiji. Dio je financijske elite iz zemalja bogatih izvorima energije, ljudi iz Kazahstana, Rusije, Saudijske Arabije ili Bruneja, koji od britanskog Chelsea i Harrodsa do francuskog Vionneta i bečkih hotela kupuju simbole zapadne Europe.

'Novac nema nikakve veze sa srećom. Mogu jednako biti sretna uz mcdonaldsov 'big mac'', kaže novinaru Financial Timesa Simonu Kuperu dok s njim razgovara preko tanjura juhe od potočarke, crnog tartufa i zrnaca carskog kavijara.

Postala milijarderka preko noći

Aškenazi je rođena kao Gaukhar Berkalieva u Kazahstanu, a rano djetinjstvo je provela u Moskvi, gdje joj je otac bio vodeći partijski kadar u vrijeme Mihaila Gorbačova. Nakon raspada SSSR-a dobro zbrinuti roditelji, oboje doktori znanosti, poslali su je na Zapad na školovanje, pa je na Oxfordu diplomirala suvremenu povijest i ekonomiju. Nakon kratkog braka sa Stefanom Aškenazijem, nasljednikom američkog lanca hotela, čije je židovsko prezime zadržala, odlučila je pokrenuti vlastiti biznis debelo koristeći očeve veze iz komunističkih vremena.

Budući da se otac nije želio upuštati u posao s naftom i plinom, Goga je iskoristila njegova poznanstva u naftaškom svijetu i sa 24 godine kupila državnu firmu, danas Grupu MunaiGaz Inženjering za gradnju naftovoda, plinovoda i crpnih stanica, postavši preko noći milijarderka. Kao u priči ili - kao u bivšem tvrdom socijalizmu. 'U to se vrijeme nitko u Kazahstanu nije želio baviti gradnjom kompresorskih stanica', objašnjava ona. Njezin poslovni imperij danas se širi u svim zemljama bivšeg Istočnog bloka, Turskoj i Iranu.

Tko zna, možda je u poslu uspjela i zbog ljubavne veze s naftnim milijarderom Timurom Kulibajevim, zetom vječnog kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva s kojim ima dva sina. Naime, Timur Kulibajev slučajno nadzire sve izvore nafte i plina u zemlji. Treći najbogatiji čovjek Kazahstana čuvao joj je leđa i kada se upuštala u posao s privatnom firmom Altynalmas za vađenje zlata iz kazahstanskih rudnika.

Kupujući kuću u ekskluzivnom londonskom Holland Parku za 28 milijuna funti, dala je tri milijuna više nego što se tražilo, jer se 'glupo cjenkati', uloživši još 10 milijuna u obnovu, uključujući stropove obložene zlatnim listovima i 15 članova posluge, od vozača i tjelesnih čuvara do dadilja i kuhara i, naravno, Bentleyja. Kada je novinar Financial Timesa pitao nije li tužno što se bivši SSSR sveo na šaku dobro umreženih milijardera, dok je ostatak ostao siromašan, ona je britko odgovorila: 'Ako želite jednakost, vratite se u socijalizam.'

A nakon što se naftni posao uhodao, Goga Aškenazi se nije zadržala na predsjednikovu zetu, nego je krenula dalje. Sljedeći dečko bio joj je milijarder Lapo Elkann, nasljednik Fiata i slavnoga djeda Giannija Agnellija. Na proslavi tridesetog rođendana okupila je nekoliko stotina jetsettera, uglavnom nasljednika slavnih tvrtki i očeva, najvećim dijelom britanske plave krvi, živi dokaz da se britansko plemstvo vrlo lako sljubljuje s nouveau riche s bivšeg komunističkog Istoka.

Vionnet je njezina životna misija?

Goga prijateljuje i s Gorbačovim i Gaddafijevim sinom Saifom, bankarom Natom Rothschildom i lordom Edwardom Spencer-Rothschildom. Budući da nije suviše izbirljiva, u obzir dolaze i obični milijunaši s tanjim bankovnim računima poput talijanskog biznismena Flavia Briatorea.

Sinovi s dadiljama žive u Londonu, sestra joj nadzire naftni biznis, a ona se nakon kupnje Vionneta preselila u Milano, promovirajući svoju novu luksuznu igračku (uspavanu ljepoticu kako je Francuzi zovu) na relaciji Hong Kong, Dubai, Istanbul, Moskva i Beirut. Mnogi joj u Milanu nisu poželjeli dobrodošlicu, smatrajući da proslavljeni francuski brend, taj povijesni dragulj visoke mode, ne može voditi kazahstanska skorojevićka, dok su oni rjeđi zadovoljni odlukom da se naftni novac prelije u modu.

Goga Aškenazi tvrdi da je Vionnet njezina životna misija, a kada je uspoređuju s Abramovićem i njegovim Chelseajem, odgovara: 'Ja sam prva i zadnja u uredu. Ja nadzirem dobavljače i kreiram, nekad i sama šijem. Trošim na to 95 posto vremena i energije, a ne vjerujem da to Roman Abramović čini za svoj Chelsea.'

Gdje bi joj tek bio kraj da se s toliko strasti bacila na naftu?