Euronews je zato složio zanimljiv popis 13 skijališta izvan Alpa, a sva su u Europi. Destinacije su to koje zaslužuju istraživanje prirodnih ljepota, ali i upoznavanje kultura koje možda manje poznajemo. Neka od njih nisu onako opremljena kao alpska, ponekad je potrebno i planinariti ili se okušati u turnom skijanju. Kako bilo, zanimljiva su za različite vrste uživanja u snijegu, posebno za one sklonije pustolovinama. Euronews ih je posložio od 13. do prvog mjesta, pa ćemo slijediti njihovu rang listu.

13. Balkan

Euronews kaže da skijanje na balkanskim planinama ima dugu tradiciju, ali su planine Crne Gore, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije ipak manje poznate ostatku svijeta. S druge strane, nude visoke vrhove i neke od najljepših i najočuvanijih europskih prirodnih ljepota. Istina, ne treba očekivati dobro podmazani skijališni stroj, ali uz odlične padine može se uživati u jednako dobroj hrani, vinima i kulturi općenito.

12. Prokletije

Prokletije su planinski lanac koji se proteže u Crnoj Gori i Albaniji i znalci kažu da nude neke od najboljih skijaških padina u Europi. Međutim zbog nedostatka turističke infrastrukture, posebno ski liftova, nisu naročito posjećene. Najbolje lokacije su oko dolina Valbona i Thethi u Albaniji, gdje se smještaj može naći kod lokalnog stanovništva. Ne očekujte veliku zabavu nakon skijanja, ali lokalni specijaliteti i rakije mogu svakoga zagrijati, kažu u Euronewsu.

11. Durmitor i divljina oko Kolašina

Crnogorske planine također su dio Dinarida, a u toj zemlji najpopularnija skijališta mogu se naći na Sinjajevini, između Žabljaka i Kolašina, te na Žabljaku, odakle se može na veličanstveni Durmitor s panoramskim pogledom na velik dio Crne Gore.

10. Šar planina

Šar planina leži na granici Albanije i Sjeverne Makedonije, a završava uz južnu granicu Kosova. Nešto je pitomija od Prokletija, ali ima dosta vrhova iznad 2500 metara i najviši je Titov vrh s 2747 metara visine. Nekoliko vrhova može se dosegnuti iz skijališta Popova Šapka, dva sata zapadno od Skopja. To skijalište ima 20 kilometara padina, ali ograničen broj ski liftova.

9. Bosna i Hercegovina

Euronews ne zaobilazi nekadašnja olimpijska skijališta oko Sarajeva, posebno ističu Bjelašnicu, na kojoj su 1984. održana natjecanja u alpskom skijanju. Skijališta su na visinama između 1200 i 2300 metara nadmorske visine, s visinskim razlikama i do tisuću metara. S Bjelašnice je dostupno i mnogo drugih odredišta, posebno obližnjih sela i planina. A ni Sarajevo nije daleko.

8. Kavkaz

Tamo gdje završava Europa, a počinje Azija, leže još uvijek slabo korištene snježne padine Kavkaza, s najvećim europskim vrhom Elbrusom, 800 metara višim od Mont Blanca. Cijeli masiv je znatno divljiji i dramatičniji od Alpa i mogu se očekivati padine s visinskom razlikom i do 1500 metara.

7. Dalje od Elbrusa

Elbrus dominira Kavkazom, ali tamo je vrlo malo mogućnosti za skijanje. No zato je tu planina Čeget, s dolinom iz koje puca pogled na najviši europski vrh. U obližnjim selima ima dosta mogućnosti za smještaj i zabavu, a u okolici je dosta staza za turno skijanje.

6. Gruzija

Skijanje u Gruziji vrlo je popularno među ljudima koji vole nešto ekstremnije vidove zimovanja te koji vole skijati izvan uređenih staza ili lutati na turnim skijanjima. Ipak, postoji nekoliko skijališta, a najveće je Gaudari na jugozapadu zemlje s 14 liftova i 70 kilometara staza te pristupom nekim od najzanimljivijih vrhova. Na sjeverozapadu je Svaneti, u centralnom dijelu Kavkaza, sa skijalištem Tetnuldijem, odakle se može do četiri od deset najviših kavkaskih vrhova.

5. Armenija

Skijanje u Armeniji uključuje krajolik s ugašenim vulkanima, velikim kanjonima, vrhovima iznad 3000 metara i padinama Ararata. Euronews kaže da je to zemlja kontrasta s kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama. Nema puno ledenjaka, ali mnogo snijega čini Armeniju idealnom za laganije turno skijanje. Tu su i toplice poput Dilijana, odakle se lako dođe do obližnjih planina.

4. Otok Senja, Norveška

Ako na zimovanju želite u lov na polarnu svjetlost, ribariti u ledu, uživati u saunama i kupanju u ledenom oceanu, Senja je idealno mjesto. Riječ je o drugom po veličini norveškom otoku, daleko iznad Arktičkog kruga, a pun je divljih, neuređenih staza. Nema ski liftova, smještaj je u nekadašnjim ribarskim kolibama, a domaćini obično skijaše prebacuju do skijališta brodicama. Odatle se penju na obližnje vrhove i onda slijedi spust sve do mora. Jedino upozorenje je da je uvijek dobro unajmiti iskusnog vodiča zbog opasnih vjetrova i promjene vremena.

3. Grčka

Skijanje sigurno nije među prvim asocijacijama kad se spomene Grčka i grčki turizam, no ne treba je zanemariti. Skoro 80 posto zemlje pokriveno je planinama, a neke od njih vrlo su prikladne, pa i razvijene za skijanje, poput Parnasa, gdje skijate s pogledom na Egejsko more s jedne strane, a na Korintski zaljev i Peloponez s druge. Na toj planini je 36 kilometara staza, kao i liftovi, ali i odlična gastronomska ponuda. U blizini su i Delfi, jedna od najvećih grčkih povijesnih znamenitosti.

Skijati se može i na Kreti, a dobre prilike za skijanje nudi i Olimp, planina bogova 80 kilometara od Soluna.

2. Poljske Tatre

Tatre na granici Poljske i Slovačke dio su Karpata i nude sjajne prilike za dobro skijanje. Najpoznatiji skijaški centar su Zakopane kod Krakova, ali tamošnje staze privlače time što nisu prenapučene. U Visokim Tatrama krajolik nalikuje Alpama, pa je i tu regiju vrijedno posjetiti.

1. Dolomiti

Euronews priznaje da je ovaj planinski masiv tehnički dio Alpa, no lokalno stanovništvo voli ih odvajati od toga gorja. Cijeli Dolomiti su na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine, a nude se odlični uvjeti za skijanje, možda bolji i od razvikanijih destinacija poput Chamonixa. Priroda je u svakom slučaju očuvanija i dramatičnija od popularnih skijališta, pa su brojne mogućnosti planinarenja i turnog skijanja.