1. Jaja su oduvijek predstavljala simbol novoga života. Zanimljivo je da su obojena jaja pronađena još u pretpovijesnim grobovima. Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije, bojali su pisanice na Nowruz, iransku Novu godinu, na prve dane proljeća. Ta tradicija u iranskom i nekim drugim narodima traje oko 2.500 godina. Primjerice, skulpture na zidinama Perzepolisa, pokazuju kako narod nosi pisanice kralju. Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđenoga života. Sv. Augustin u petom stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I Veliki u šestome stoljeću preporučio je misionarima da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće.  

2. Kršćansko slavljenje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima.Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.

3. Crkveni Sabor u Nikeji odlučio je 325. godine da Uskrs postane pravi kršćanski blagdan, no manje je poznato da su odredili da se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca koji pada iza 21. ožujka, odnosno ekvinocija.

4. Mit o uskrsnom zeki, prema nekim izvorima, potječe od stare germanske priče o ženi koja je ukrašavala jaja i ostavljala ih posvuda da ih djeca mogu pronaći.

5. U SAD-u postoji tradicija utrke i rolanja pisanica na livadi ispred Bijele kuće u Washingtonu na Uskrsni ponedjeljak počevši od 1878. pod pokroviteljstvom američkoga predsjednika.

6. U Brazilu se, u pokrajini Minas, na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće.

7. U Danskoj se na Veliku subotu, u džepovima se nose komadići beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno, koji se jedu u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizirale život.

8. Na talijanskom otočiću Lampedusa na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi.

9. U zemljama bivšeg Sovjetskog saveza jaja se farbaju voskom i čuvena su po kompleksnim šarama od kojih su najpoznatije ukrajinske pisanke. Čuvene Fabergéove radionice izrađivale su draguljima optočena uskrsna jaja za ruski carski dvor, a većina tih umjetničkih djela imala je u sebi i skriveno iznenađenje poput ptica na navijanje ili minijaturnih brodova.

10. Prva čokoladna jaja napravljena su u Europi u 19. stoljeću.

I naravno, želimo vam sretan Uskrs!