Sukladno Europskom zelenom planu, od proizvođača parfema moglo bi se zahtjevati da s tržišta povuku sve proizvode za koje se utvrdi da sadrže štetne tvari. Iz vodećih brendova, pak, tvrde kako na tržište stavljaju 100% sigurne proizvode te da nema potrebe za ovakvim potezom koji bi uništio industriju
Glavni izvršni direktor L'Oréala Nicolas Hieronimus oduvijek je znao da se želi baviti parfemima. U trenucima kada je primljen u Kuću slavnih na nedavno održanoj dodjeli dodjeli nagrada Fragrance Foundation u New Yorku, to je i dokazao - održavši emotivan govor o važnosti zaštite kvalitete mirisa.
vezane vijesti
'Želio bih pozvati sve u prostoriji, aktere ove industrije, da udruže snage u suočavanju s regulacijama koje prijete našoj umjetnosti, koja se bavi stvaranjem mirisa, koliko i emocija', rekao je.
Ograničenja u upotrebi sastojaka
Problem na koji je skrenuo pozornost jedan je od najvećih s kojim se industrija parfema susrela u svojoj povijesti. Naime, u Europi (i dijelovima SAD-a) radi se na uvođenju propisa koji bi mogli značajno ograničiti upotrebu ključnih prirodnih sastojaka. Na njima se, tvrde proizvođači, radi s vrlo malo znanstvene pozadine i s ishitrenim odlukama koje mogu značajno ograničiti pristup mnogim sirovinama,.
'Možete li zamisliti mirise bez citrusa, bez bergamota, bez jasmina, bez ruže? To je nemoguće', rekao je Hieronimus i dodao:
'Zato pozivam sve da se mobiliziraju sa svojim trgovinskim i industrijskim udruženjima u svakoj zemlji. Na nama je da branimo našu divnu umjetnost parfema.'
'Kamen temeljac' europske ekonomije
Dovoljan je jedan pogled na brojke da bi postalo jasno da su parfemi velik i rastući biznis na globalnoj razini. Ove godine se očekuje da će generirati 49,4 milijarde dolara, zatim 50,8 milijardi dolara 2024. i 52,4 milijarde dolara 2025. u cijelom svijetu, prema podacima Statista.
Međunarodna udruga parfema (IFRA) tvrdi kako je upravo njihova industrija kamen temeljac europske ekonomije, s doprinosom od vrtoglavih 8 milijardi eura! No, upravo se ta industrija sada nalazi u opasnosti, a ugrožavaju je potencijalne regulative koje bi ograničile upotrebu prirodnih sastojaka.
U čemu je problem?
Glavni problem nalazi se u Europskom zelenom planu. Naime, njegov glavni cilj jest učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom. Među njegovim podciljevima je da kontinent do 2050. postane ugljično neutralan, da se njegov gospodarski rast odvoji od korištenja resursa. Ipak, proizvođači parfema sebe ne vide kao dio problema.
'Trenutno svjedočimo sve većem i većem udaljavanju od znanstvenog pristupa, koji je ključan jer uzima u obzir ne samo potencijalne opasnosti tvari, već i razine u kojima je ta tvar zapravo prisutna u krajnjem proizvodu', odgovara Joris Theewis, globalni voditelj strategije u IFRA-i, dodajući kako treba uzeti u obzir i stvarne razine izloženosti ljudi.
Prijedlog o radu na regulativama i zaštiti parfema je došao u trenutku kada prirodni sastojci dobivaju na važnosti i naglom rastu potražnje.
Privremena uredba spriječila uništenje 80% parfema (zasad)
Svaka zabrana takvih supstanci imala bi dramatičan učinak na cijelu industriju parfema. Naime, čak 80 posto aktualne ponude, uključujući neke od najpoznatijih parfema, moglo bi se naći pod zabranama, imajući u vidu da se neki sastojci nikako ne mogu zamijeniti.
Ipak, čini se da su zabrinutosti industrije uvažene. U večer 30. lipnja, Vijeće je glasovalo o uredbi CLP i odlučilo zadržati pristup koji se trenutno koristi za klasifikaciju sastojaka (MOCS). Uvedena je i revizijska klauzula koja zahtijeva izvješće EU-a Europskom parlamentu i Vijeću o artiklima povezanim s MOCS klasifikacijom četiri godine nakon stupanja na snagu revidirane uredbe CLP.
Mirisna industrija je ovu uredbu dočekala sa svesrdnim odobravanjem jer im, u najmanju ruku, daje više vremena za prilagodbe.
'Od eteričnih ulja do biljnih ekstrakata ili apsoluta i drugih, sektori mirisa i kozmetike koriste prirodne sastojke kako bi odgovorili na rastuću društvenu potražnju za prirodnijim proizvodima, ispunili očekivanja naših potrošača i isporučili proizvode koje cijene i vole', rekao je John Chave, direktor Cosmetics Europe, koja također predstavlja europsku industriju mirisa.
Sektori kozmetike i parfema tako se odmiču od materijala koji se temelje na fosilnom sastavu, u skladu s glavnim ciljevima Europskog zelenog plana.
Zabrane za pojedine (ključne) sastojke
Iz L'Oréala, jednog od vodećih svjetskih beauty giganta, pozdravili su stav Vijeća EU-a, istaknuvši kako možemo očekivati daljnja unaprjeđenja parfema i veću zastupljenost prirodnih sastojaka.
Glavna imena parfemske industrije sada su dobila dodatno vrijeme prilagodbe zaštitnim klauzulama prirodnih proizvoda, koje će na snagu stupiti krajem ljeta. Tada bi se potencijalno rješavalo pitanje proizvodnje i štetnosti mirisa, a ključan upitnik nalazi se nad održavanjem zaštitnih klauzula o prirodnim proizvodima, uključujući lavandu, ylang-ylang i ružu.
Neki mirisni sastojci već su zabranjeni, poput butilfenil metilpropionala ili liliala, koji daje esenciju ljiljana. U ožujku 2022. zabranjena je njegova uporaba u proizvodima za osobnu njegu u EU-u, nakon što ju je Komisija klasificirala kao 'reprotoksičnu' — kemikaliju koja negativno utječe na plodnost i razvoj fetusa.
Nužnost navođenja novih alergena
Sporna tema jest i navođenje alergena povezanih s mirisima. Broj onih koji moraju biti označeni na proizvodima narastao je s 26 u 2003. godini na 81 u 2023. godini. Problem nastaje u tome što bi se milijuni pakiranja parfema morali uništiti i krenuti u proizvodnju novih, što također nije nimalo ekološki prihvatljivo.
'Sve parfemske kuće sada se okreću oslobađanju mirisa svih štetnih tvari. Počeli smo se prilagođavati i bila bi velika šteta da to nije dovoljno te da se uvedu regulative koje će našu industriju okrenuti naglavačke bez stvarnih razloga' zaključio je Sam Chebl, voditelj regulatornog odjela za EMEA-u.
