?U organizaciji Biovege na Zagrebačkom velesajmu u okviru sajma Mystic održala se Ekotribina: Istine i zablude o ekoproizvodima. Gosti tribine bili su ekopoljoprivrednici Zlata Nanić i Damir Rosipal koji su s publikom i predstavnicima medija podijelili vlastita iskustva te predstavnica Odjela za integriranu ekološku poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede, viša stručna savjetnica Darija Musulin.

Najviše zabluda vezano je uz terminologiju bio / eko i organski što su zapravo sinonimi, no u Hrvatskoj se uvriježeno koriste termini ekoproizvod i ekouzgoj, dok je u inozemstvu najčešći izraz organic ili biologisch. Jedna od čestih zabluda kod hrvatskog potrošača jest što misli da je sve što je domaće i ekološko. Tome pridonose i kumice na tržnici koje stalno viču da imaju ekološke proizvode, no onda se ispostavi da zapravo nemaju certifikat pa prema tome to nije ekološki proizvod. Isto tako u jednom velikom lancu supermarketa pojavili su se pekarski proizvodi koje se naziva ekološkima no oni to nisu.

'Nnekoliko puta sam otišla na tržnicu i ljudi su mi govorili da mi ne vjeruju, no kad sam pojasnila kakvo je moje povrće uskoro su svi oko mene isto govorili iako nisu uzgajali na ekološki način. Često ljudi misle ako je domaći hrvatski proizvod da je to automatski ekološko, no to nije tako. Puno puta ljudi uzgajaju za sebe na jedan, a za tržište na drugi način. Jednom je jedan gospodin na TV rekao da prska više puta krumpir protiv zlatice, no za sebe je uzgajao krumpir sasvim drugačije jer je bio svjestan da kemijsko tretiranje nije dobro. I zato ako je proizvod iz Europe i ima certifikat bolji je od domaćeg s tržnice. Integralno isto tako nije nužno ekološko jer žitarica mora biti ekološki uzgojena i mljevena na mlinu na ekološki način da bi bila ekološka', tvrdi Zlata Nanić.

To potvrđuju i u Biovegi, a kažu da potrošači ne mogu shvatiti da i uvozan proizvod može biti ekološki proizvod upravo zbog stava da je domaće ekološko. Ekoznak je jedini pravi znak koji potvrđuje da je neki proizvod ekološki, jer je potrebno 95% ekosastojaka da bi proizvod bio ekološki ,a s manje sastojaka on to nije.

Pravi ekoproizvod, tvrdi Daria Musulin iz Minsitarstva poljoprovrede mora imati certifikat da ste se na svom imanju u preradi, skladištenju i uvozu pridržavali svih pravila koja nalažu odredbe zakona.

'Osim toga, to znači da je vaša proizvodnja nadzirana – odnosno proveden stručni nadzor, da je nad njim provedena kontrola, za ekološke proizvode obavezan je stručni nadzor najmanje jednom godišnje, proizvod mora biti bez GMO-a , bez ionizirajućeg zračenja što je strogo zabranjeno, i bez sintetičkih tvari za poboljšanje rasta biljaka i životinja, i najmanje 95% sastojaka iz eko proizvodnje. No, i preostalih 5 posto mora biti dozvoljeno – što je propisano pravilnikom – dodaci hrani , postoji popis tvari dozvoljenih u ekoproizvodnji. Oni se mogu koristiti i iz konvencionalne proizvodnje, ali samo ako su dozvoljeni. Dakle tih 5 posto ne može biti bilo što već s popisa pravilnika o preradi i skladištenju ekoloških proizvoda. Ako neki proizvod ima 70% ekoloških sastojaka to nije ekoproizvod već se samo na deklaraciji može navesti da je jedan od sastojaka npr; šljiva iz ekološkog uzgoja', objašnjava Musulin.