Autori revizije, na koju će se referirati WHO u svojim budućim smjernicama, svoja otkrića smatraju dobrom viješću i upozoravaju da ona nisu baš u skladu s modernim dijetama koje ograničavaju unos ugljikohidrata.

Voditelj istraživanja, profesor Jim Mann s novozelandskog Sveučilišta Otago, sa svojim je timom radio i reviziju prema kojoj je WHO donio smjernice o ograničavanju unosa šećera u prehranu, što je u svijetu odjeknulo uvođenjem poreza na ovaj zdravstveno rizičan ugljikohidrat.

Šećer je loš ugljikohidrat, a lavina reakcija protiv njega izrodila je i popularne dijete koje odbacuju ili u znatnoj mjeri ograničavaju unos ugljikohidrata. Problem je u tome što su tim dijetama obuhvaćeni i dobri ugljikohidrati poput kruha od cjelovitog zrna i muesla na bazi zobi, dakle hrana bogata vlaknima za koja znanstvenici sada tvrde da može spasiti živote.

U razgovoru za britanski Guardian profesor Mann navodi kako će istraživanje bez sumnje potaknuti žustre rasprave, jer s jedne strane stoje čvrsti dokazi o korisnosti prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata bogatih vlaknima i njezinog zaštitnog učinka na mnoge bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka, a s druge strane su komercijalni interesi iza kojih stoje i neki slavni kuhari, ali i profesionalni interesi nekih liječnika i znanstvenika.

Revizija je pokazala da bismo dnevno trebali jesti najmanje 25 do 29 grama vlakana, uz indikacije da je više od 30 grama i bolje, dok većina svjetske populacije konzumira manje od 20 grama dnevno. Također, analizom je utvrđeno da je među ispitanicima koji su jeli najviše vlakana smrtnost povezana sa srčanim problemima, ali i zbog drugih uzroka, manja za 15 do 30 posto u odnosu na ispitanike koji su jeli najmanje vlakana.

Od 16 do 24 posto manje slučajeva koronarne bolesti srca, moždanih udara, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva zabilježeno je kod ljudi koji jedu hranu bogatu vlaknima. Rezultati istraživanja upućuju i na 13 smrtnih slučajeva i šest slučajeva koronarne bolesti srca manje na tisuću ljudi koji jedu puno vlakana u odnosu na one koji to ne čine.

Minimalno prerađena hrana bogata vlaknima može također ljudima pomoći u skidanju viška kilograma. Znanstveni rad objavljen u medicinskom časopisu Lancet navodi kako je analiza slučajno odabranih studija koje su se bavile povećanim unosom cjelovitih žitarica pokazala tendenciju smanjenja tjelesne težine i razine kolesterola.

'Hrana od cjelovitih žitarica bogata vlaknima koja zahtijeva dosta žvakanja i dolaskom u želudac i crijeva zadržava u znatnoj mjeri svoju strukturu, povećava osjećaj sitosti i pomaže u kontroliranju tjelesne mase, a može povoljno djelovati i na razinu lipida i glukoze', kaže profesor Mann.

Mann nadalje objašnjava kako je prilično nemoguće zadovoljiti potrebe za vlaknima samo iz voća i povrća. To bi značilo da bi zbog zadovoljenja dnevno preporučenih unosa vlakana, ljudi koji se podvrgavaju dijetama s niskim udjelom ugljikohidrata trebali posezati za dodacima prehrani, ali da o dobrobitima vlakana iz dodataka prehrani o kojima njihova istraživanja govore nema dokaza.