Dok su posljedice koronavirusa za svjetsko gospodarstvo tek u fazi grubih procjena, utjecaj na društveno ponašanje i interakciju, posebno u zapadnom svijetu, vidljiv je već sada. Rukovanje, poljupci u obraze i zagrljaji, svakodnevni pozdravi koji su dio zapadnjačke kulture, piše The Guardian, nisu više dobrodošli kao nekada
Kad je u ponedjeljak dolaskom na sastanak njemačka kancelarka Angela Merkel ispružila ruku prema svom ministru unutarnjih poslova Horstu Seehoferu, on joj je odbio stisak ruke i umjesto toga joj je samo mahnuo.
Samo nekoliko mjeseci ranije, prije pojave koronavirusa, njegova bi se gesta protumačila kao znak lošeg odgoja i neprimjerenog ponašanja, ali obzirom na 150 potvrđenih slučajeva zaraze koronvirusom u Njemačkoj, Merkel se nasmiješila i podižući rike prema sebi rekla ministru da je ispravno postupio.
Talijanski posebni povjerenik za koronavirus Angelo Borrelli je sugerirao da bi širenju koronavirusa u njegovoj zemlji mogla pridonijeti demonstrativna priroda njegovog naroda. Talijani su skloni otvoreno pokazivati osjećaje, osobito privrženost nekome, pa ih je Borrelli pozvao da budu suzdržaniji u pokazivanju te privrženosti.
I francuski ministar zdravstva Olivier Veran savjetovao je Francuzima da se suzdrže od zagrljaja i poljubaca, no francuski predsjednik Emmanual Macron oglušio se o taj savjet u četvrtak tijekom samita u Napulju pa je talijanskog premijera Giuseppea Contea s po dva poljupca počastio čak dvaput.
Služba javnog zdravlja u Velikoj Britaniji (PHE) nije ipak otišla toliko daleko kao njihovi talijanski i francuski kolege. Medicinski ravnatelj PHE-a Paul Cosford gostovao je u ponedjeljak na radiju gdje ga je prilikom dolaska voditelj upitao je li dobro rukovati se, očekujući odbijenicu.
Ali Cosford nije dijelio voditeljevu zabrinutost te mu je odgovorio da možda ubuduće neće biti.
'Ako budemo gledali kako se infekcija širi, doći ćemo do točke u kojoj ćemo morati smanjiti socijalne kontakte. Trenutno smo u situaciji u kojoj trebamo nastaviti s uobičajenim načinom života, ali moramo biti spremni na to da ćemo možda trebati poduzeti neke radnje', rekao je Cosford.
vezane vijesti
Kvalitetna higijena ruku i dalje je ključna poruka
'Znanost kaže da je rukovanje odvratno', izjavila je Guardianu Nicky Milner, ravnateljica medicinskog fakulteta Sveučilišta Anglia Ruskin.
Milner svoju tvrdnju potkrjepljuje istraživanjem koje je pokazalo kako na rukama u prosjeku imamo oko 3200 bakterija od 150 različitih vrsta, a tijekom života, napominje, u prosjeku u prosjeku ćemo stisnuti ruku s nekim oko 15 tisuća puta.
'Stisak ruke prenosi dvostruko više bakterija u odnosu na kraće pozdrave laganim udarcem šakama ili davanjem pet. Kod rukovanja se dlanovi spoje i ruke omotaju prstima, dok se kod pozdrava šakama ili davanja pet smanjuje površina kože koja dolazi u kontakt, a na kojoj su mikroorganizmi', objašnjava Milner.
Tajlandski način pozdravljanja u kojemu stisnete svoje dlanove kao da se molite ili način na koji se pozdravljaju u Etiopiji tako da vam dodirnu lakat, a potom vi lupnete njima rame, napominje Milner, puno su zdraviji, ali teško je zamisliti da oni postanu uobičajeni na zapadu.
'U Velikoj Britaniji, gdje je rukovanje formalni pozdrav, taj bi izazov bio kulturološki pomak. Rukovanje se kod nas smatra profesionalnim, koristimo ga pri susretu na sastanku, njime zaključujemo neki posao i to je moćan postupak koji uobičavamo raditi. Nije samo riječ o pukom pozdravu', objašnjava Milner i dodaje da nas to još više upućuje na potrebu za kvalitetnom higijenom ruku.
Pravilno pranje ruku:
I ravnateljica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za pandemijske bolesti Sylvie Brand podržava pozdravljanje udarcima laktova, stopala ili tajlandski pozdrav kao sigurniju alternativu rukovanju.
Dr. Adam Kucharski, izvanredni profesor na Londonskoj školi higijene proučava kako socijalno ponašanje i imunitet oblikuju prenošenje bolesti. Za suzdržavanje od rukovanja i poljubaca kaže kako očito mogu smanjiti prijenos bolesti, ali da nema brzih rješenja.
'Proučavamo jako puno modela kako bismo pokušali doći do kombinacije mjera koje bi mogle utjecati na epidemiju. Izbije li epidemija, neće biti dovoljna mala promjena u ljudskom ponašanju, bit će to niz promjena u nizu aspekata njihovog ponašanja', objašnjava Kucharski i dodaje kako je presudno poznavanje i mijenjanje interakcije s ranjivim skupinama poput starijih osoba.
Mjere opreza već su vidljive i u crkvenim zajednicama koje prilagođavaju svoje običaje pa u katoličkim crkvama nije rijetko izostajanje rukovanje u 'znak mira' ili primanje pričesti u ruke umjesto na jezik. Svećenici su na misama u Riječkoj nadbiskupiji vjernike pozvali da se pridržavaju privremenih preventivnih mjera. Tako do daljnjega na ulazu u crkve i kapele neće biti blagoslovljene vode dok će se pričest dijeliti samo na ruke, a vjernici na misama neće se rukovati u znak mira.
