Efekt crvenog ruža, neformalni ekonomski indikator kojim se objašnjava fenomen po kojem žene u vremenima krize kupuju više kozmetike kako bi bile privlačnije muškarcima, neistinita je i seksistička generalizacija koja samo učvršćuje rodne stereotipe, tvrdi američka ekonomistica
Ugledna američka ekonomistica odbacuje popularnu teoriju o efektu crvenog ruža tvrdeći da se ona temelji na generalizaciji i rodnim stereotipima, prenosi Daily Mail
Fenomen crvenog ruža sugerira da žene u teškim gospodarskim vremenima više kupuju relativno manje skupu luksuznu robu, poput kozmetike, kako bi povećale svoju privlačnost.
Julie Nelson sa Sveučilišta Massachusetts u Bostonu izjavila je kako taj fenomen služi samo osnaživanju stereotipa o ženskim životima i društvenim vrijednostima naglašavajući isključivo žensku potrebu da budu poželjne muškarcima.
Nelson je za ABC News rekla da je riječ o pretjeranoj generalizaciji te se pozvala na nedavna istraživanja male demografske skupine žena koje je analiziralo ponašanje mlađih studentica na američkim sveučilištima.
Tvrdi da se efekt crvenog ruža može primijeniti samo na žene koje su same visoko motivirane da privuku muškarca, ali da taj fenomen ne djeluje mladim ženama s niskom motivacijom da budu poželjne suprotnom spolu.
'Uz skupinu mladih žena koje nisu u potrazi za partnerom, nije jasno dijele li i starije žene, udane žene, lezbijke, žene iz drugih obrazovnih i kulturnih slojeva iste elemente ove takozvane ženske psihologije', izjavila je.
Sarah Hill, koautorica studije, tvrdi da se ne može dokazati da žene kupuju kozmetiku kako bi bile poželjnije muškarcima, no dodaje da smo lako manipulirani oglasima koji sugeriraju da ćemo pomoću nekog modnog ili kozmetičkog proizvoda postati atraktivniji.