Hamburška luka (HPA) prostire se na 7.200 hektara na kojima duž 300 kilometara željezničke pruge i preko 130 mostova prometuje dnevno 200 teretnih vlakova prevozeći robu pristiglu brodovima iz cijeloga svijeta. Iako se ne može fizički širiti, u njoj se do 2025. predviđa trostruko veći promet kontejnera – prava logistička noćna mora za prevoznike, špeditere, policiju i carinu.

Orwellov Veliki Brat na djelu?

Luka je zbog toga postavila posebne senzore koji bilježe kretanje kamiona i teretnih vlakova, ulaske i izlaske brodova, dajući milijune mikronski preciznih dnevnih podataka o lokaciji, vremenu i brzini njihova kretanja. Zahvaljujući njima, u 'pametnoj luci' kakva je ova na njemačkom sjeveru, neopaženo se ne može provući ni muha u letu, kamoli kakav nepozvani brod ili zagubiti kontejner. Je li to Orwellov Veliki Brat na djelu?

Zaboravite Orwellova Velikog Brata, poručuju znalci, stižemo u carstvo Velikog Podatka (Big Data)! Zahvaljujući eksploziji informatike, kompanije u svijetu poput Hamburške luke sve više kao alat za totalnu kontrolu poslovanja koriste gomile podataka koje proizvode same ili njihovi klijenti.

'Broj informacija koje ispljunemo dnevno zastrašujući je kaos koji buja zastrašujućom brzinom', kaže profesor s Oxforda Victor Mayer-Schönberger, autor nedavno izašle knjige 'Big Data'. Samo ih je 2012. kreirano u količini od 2.8 zetabajtova (jedan zetabajt je 1,000.000.000.000.000.000 kilobajta), skromno u odnosu na očekivanih 40 zetabajta u 2020, kada će za pohranu podataka objavljenih na internetu u samo jednom jedinom danu trebati 250 milijuna DVD-a. A količina se udvostručuje svake dvije godine!

Pohrana im je banalno jeftina, računala su sve moćnija i brža, ali revolucija nije u gomilanju, nego u tumačenju i analizi izvora, jer sama po sebi nepregledna močvara podataka nije od koristi ako u nju ne uvedemo reda. A red uvode algoritmi, ti 'konačni sljedovi dobro definiranih naredbi za ostvarenje nekog zadatka' koji po toj močvari ruju, otkrivaju nepoznate obrasce, nove veze, odnose i poslovne modele.

'Algoritamsko doba' - menadžment budućnosti

Riječ je o pravoj revoluciji, menadžmentu budućnosti, najavljuje novo 'algoritamsko doba' Victor Mayer-Schönberger.

Iako ideja Velikog Podatka zvuči nestvarno i suviše futuristički, moć algoritama u moćnim ekonomijama već se dokazuje na svakom koraku. Najbolji primjeri su Google i Facebook, čiji se modeli poslovanja temelje na prikupljanju, analizi i marketinškim informacijama o više od milijarde pojedinačnih profila. Koriste ih supermarketi i automobilska industrija, zrakoplovne tvrtke i osiguravajuća društva. Zahvaljujući njima kartične kompanije mogu brzo prepoznati neobične uzorke korištenja i upozoriti vlasnike kartice na sumnjivo trošenje novca, na mjestima na kojima nikada nisu bili.

Energetske tvrtke analiziraju meteorološke podatke za određivanje idealne lokacije vjetroturbina. Nakon što je Stockholm počeo koristiti algoritme za upravljanje prometom, gužva u švedskoj prijestolnici je prepolovljena i za deset posto je smanjena emisija štetnih plinova. Počeli su ih koristiti online trgovci zbog optimiziranja prodajnih strategija. Njima se može predvidjeti krađa automobila i ritam zločina, mnogobrojne Big Data aplikacije testiraju se u znanosti i medicini, jednoga će se dana tako možda otkriti lijek protiv raka, predviđaju stručnjaci.

Victor Mayer-Schönberger kaže da Veliki Podatak ne mijenja samo radno okružje, nego i način razmišljanja. Mantra o Podatku, kaže on, doživljava se kao nova nafta ili zlato 21. stoljeća. Javilo se i novo zanimanje: rudar podataka.

Magijom brojki do predviđanja budućnosti

Odjednom smo se našli u vremenu kada magijom brojki možemo zapanjujućom preciznošću predviđati (i kreirati) budućnost. Google je 2010. na temelju korisničkih pretraživanja predvidio val epidemije gripe, a američki stručnjak za analizu podataka Nate Silver predvidio ishod posljednjih predsjedničkih izbora preciznije od svih demografa. Neki američki gradovi već uspješno predviđaju vjerojatnost zločina u nekim četvrtima, pa futuristički film Stevena Spielberga 'Minority Report', u kojem se uhićuju počinitelji zločina koje još nisu počinili, nije daleko od stvarnosti.

Znanstvenici kažu da algoritmi omogućuju predviđanje ljudskog ponašanja s toliko zapanjujućom preciznošću da američki teoretičar Chris Anderson najavljuje 'kraj teorije'. Jer što će nam teorija, kada sve možemo empirijski dokazati? Hoćemo li i na duhovnom polju stvari prepustiti algoritmima, pa ćemo glazbu, film ili literaturu krojiti prema predviđenom ukusu stvorenom beskonačnim analizama? Neki dižu glas protiv bezdušnih algoritama u najintimnijim sferama života, koje već koriste on line agencije za pronalaženje idealnih partnera. Što će se u tom totalno kalkuliranom svijetu i 'tiraniji brojki' događati s kreativnošću, intuicijom i faktorom iznenađenja, koji život čine neponovljivom avanturom?

Big Data aplikacije za sada se ipak najviše koriste u financijskom svijetu, a kako daleko to već sada može sezati, najbolje dokazuje nedavno priznanje izvršnog direktora Googlea Erica Schmidta da se kompanija još 2010. poigravala idejom o predviđanju cijena dionica putem dolaznih zahtjeva za pretraživanje. Ideja je odbačena, jer su zaključili da je ipak riječ o nezakonitoj radnji. Schmidt, međutim, nije rekao da to nije moguće.