Najnovija vijest: Tom Cruise traži novu ženu. Točnije, glumac je u potrazi za novom suprugom navodno zatražio pomoć od Scijentološke crkve. Uvjeti: gospođa Cruise broj četiri mora biti članica te crkve najmanje pet godina, u zrelim tridesetima, pametna i osoba iz šoubiznisa. Vođa crkve David Miscavige bio je junaku 'Top Guna' kum na vjenčanju s Nicole Kidman i Katie Holmes, pa bi to mogao ponoviti treći put.

Unatoč negativnim kritika na račun glumčeve opsjednutosti, 51-godišnja zvijezda ne posustaje u svojoj odanosti scijentologiji još otkako ga je 1986. njome zarazila prva supruga Mimi Rogers i zbog čega su ga, čini se, napustile i Nicole i Katie. Kum Miscavige nasljednik je osnivača crkve, američkog pisca znanstvene fantastike Lafayetta Ronalda Hubbarda, ali Cruisea danas i u samoj crkvi smatraju najvažnijim scijentologom poslije Hubbarda.

Zašto mnogi inteligentni i slavni sljedbenici scijentologije kao Tom Cruise, John Travolta, Elisabeth Moss (Peggy Olson iz 'Mad Mena'), Lisa Marie Presley ili 'otpadnik' Paul Haggis, kanadski scenarist oskarom nagrađenog filma 'Djevojka od milijun dolara' i Bondovog 'Zrna utjehe', trpe ili su trpjeli javno razapinjanje zbog svojih uvjerenja, iako je većina ostalih doživljava kao bizaran sustav vjerovanja? Na to pitanje pokušava odgovoriti Lawrence Wright u nedavno izašloj knjizi 'Going Clear: Scientology, Hollywood and the Prison of Belief' (Raščistimo: scijentologija, Hollywood i u zatvoru vjere) u kojoj ovaj dobitnik Pulitzerove nagrade (za non-fiction o Al'Qaidi i napadu na njujorške Blizance) pokazuje kako vjerovanje može mijenjati ljudsko ponašanje, analizirajući privlačnost i vještinu te organizacije u manipuliranju ljudima, od kojih su neki zbog 'pročišćenja' vjere spremni provesti godine u kazamatima, sličnima onima iz doba komunističke Kine, tvrdi Wright.

Sama geneza scijentologije prilično je otkačena. Prije više od pola stoljeća Lafayette Ronald Hubbard (s više od tisuću objavljenih naslova ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda), izveo je teoriju po kojoj je galaktički vladar Xenu živio prije 4 milijarde godina u svemiru sličnome našem. Prijeteći poreznom revizijom, namamio je ljude u svemirske brodove i poslao ih u zatvor zvani planet Zemlja, zagušen vulkanima i razoren atomskim bombama, iz toga izveo kompliciranu kozmologiju i specijalni jezik, a osnove vjerovanja glase: čovjek je besmrtno duhovno biće, iskustva mu sežu dalje od jednog životnog vijeka, sposobnosti su mu neograničene, bez obzira na to je li ih svjestan ili nije, u osnovi je dobar i teži opstanku, a opstanak ovisi o njemu, bližnjima i postizanju zajedništva sa svemirom. Cilj je postati 'čist', jer Hubbard tvrdi da uz čisti, postoji reaktivni um. Prvi radi kao računalo, drugi uzrokuje sve strahove i tjeskobe te se negativne misli moraju ponavljati tako dugo dok ne izgube negativno značenje. I dok nam um valjda ne postane čisti kompjuter.

Sve u svemu, ne zvuči baš ozbiljno, kao ni, primjerice, kasniji pokušaj da se stvori nova Jedi religija izvedena iz filma 'Ratovi zvijezda'. Ipak, takva religija, čini se, može opstati samo u SAD-u, gdje prema tvrdnji crkve imaju 8 do 10 milijuna sljedbenika, dok u nekim crkvenim pamfletima pišu da im se članstvo godišnje povećava za 4,4 milijuna. Međunarodna udruga scijentologa broji 25.000, pa je pravi broj ipak negdje između, nagađa Wright.

Hubbard je vjerovao u svoju nadnaravnu moć, međugalaktičku duhovnost i novac. Moto mu je bio 'zaradi novac, zaradi više novca', a učenike je upućivao riječima 'pusti drugima da za tebe zarade još više' i uporno nije plaćao porez, piše Wright, spominjući milijardu dolara gotovine plus brojne nekretnine u Kaliforniji, Floridi i Europi u vlasništvu crkve. Pripadnici su mahom bogati, oni koji mogu potrošiti stotine i tisuće dolara na kurseve i knjige, bez kojih ne mogu napredovati u dosizanju 'čistoće'. Novac stiže iz donacija (Cruise je donirao milijune) i tantijema od 18 milijuna prodanih primjeraka Haggisovih knjiga. Budući da Prvi amandman američkog ustava jamči slobodu vjeroispovijesti, što uključuje porezne olakšice, ni nakon dugogodišnjih bitaka s vojskom odvjetnika Scijentološke crkve (David Miscavige je podnio 2.400 sudskih tužbi protiv Porezne uprave) porezne vlasti nisu od njih izvukle centa.

Zašto je netko tako pametan, kreativan i skeptičan kao Paul Haggis bio 35 godina odani član crkve?
'Takve zanima znanstveni pristup duhovnim pitanjima. To su ljudi s osobnim problemima koji odgovore nisu našli u starim religijama, pa su ih potražili u nečemu novom', kazao je Wright u intervjuu za Der Spiegel povodom izlaska njemačkog izdanja knjige.

To, čini se, vrijedi i za junaka Top Guna, koji je prije glume želio biti katolički svećenik. Ali zašto toliko holivudskih glumaca?
'Oni su rano napustili škole da bi postali zvijezde. Mladi su, neobrazovani i osjećaju se inferiornima među svojim obrazovanim vršnjacima, liječnicima, inženjerima, bankarima, a scijentologija popunjava tu prazninu', objašnjava Wright.
Skupljajući materijal za knjigu, Wright je razgovarao s više od 200 sadašnjih i bivših sljedbenika te godinama kopao po arhivima, ali je, priznaje u razgovoru za Der Spiegel, najnaporniji dio posla bila stalna borba s odvjetnicima crkve. Tako autor opisuje susret s vodećim scijentolozima, njihovim dvama odvjetničkima timovima i glasnogovornikom koji je došao s 48 uveza punih pismenih izjava i dokumenata, da uoči objave njegova teksta o Paulu Haggisu u New Yorkeru naslovljenom 'Odmetnik' dokažu kako Haggis i on kleveću i lažu. Prema pisanju Wrighta, Haggis je dugo nakon toga živio u očekivanju odmazde u vidu nekog skandala koji će ga učiniti parijem Hollywooda.

Kako nije lako izaći iz crkve, Wright daje naslutiti primjerom 'nesigurnog' Johna Travolte. Iako je Miscavige često puštao šaljive probne balone na račun glumčevih navodnih homoseksualnih sklonosti, ovaj šuti i vjerno služi crkvi. U fusnotama knjige, pak, autor navodi primjedbe odvjetnika Toma Cruisea, koji u njima neumorno poriču ono što se ne sviđa njihovu klijentu. A to znači gotovo sve što je Wright napisao.