'Prekrasno! Savršeno!', divi se stručnjak za uzgoj kanarinaca Talijanskom kovrčavom grbavcu (Gibber Italicus) na jednom njemačkom sajmu kućnih ljubimaca. 'Užas! Prava mala čudovišta. Nakaze. Bogalji. Smije li se to uzgajati?' komentira laik jadnu, malu, zgrbljenu, životinjicu na nožicama poput čačkalica, s dugačkim pernatim izdancima na repu i krilcima. Perje tog tzv. kanarinca stasa ne smije biti predugo, jer se moraju vidjeti gola prsa i bedra, a idealna grba se postiže kada se tijelo i vrat, ekstremno dugačak zbog prekobrojnih kralježaka, saviju pod kutom od 90 stupnjeva.

Da se nije umiješao čovjek, takva ptičica izgleda tužnog, anoreksičnog, očerupanog pileta, evolucijom se vjerojatno ne bi razvila, ali uzgajivač tvrdi da je zdrava i sretna. Zdrava i sretna? To kažu i uzgajivači nekih vrsta akvarijskih ribica (ballon molly), koje zbog skraćene i zaobljene kičme i napuhanog želuca izgledaju poput balona. Ili buldoga, uzgojenog tako da ima što veću glavu, ali zato jedva diše, pada u nesvijest pri višim temperaturama, pari se samo uz asistenciju čovjeka, a većina štenaca zbog ekstremno velike glave može doći na svijet samo carskim rezom.

Kad se životinjski svijet pretvori u estradu

U svijetu su, naime, omiljeni glavati buldozi. A i ribice u akvariju su ljepše kad glume balone, nema veze što plivaju glavinjajući. Najnoviji hit je mačka bez dlake i bijele kože, takozvana 'sfinga', uzgojena na sliku i priliku onog malog bezdlakog čudovišta Smeagolla iz 'Gospodara prstenova'. Najnoviji hit su minijaturne pasmine pasa, kompakt-ljubimci, žive igračke koje stanu u ručnu torbicu po uzoru na čivavu Paris Hilton. Ili u novčanik! Hina je ovih dana prenijela vijest da je u Kaliforniji došlo na svijet najmanje štene na svijetu teško svega tridesetak grama te da je za dva tjedna doseglo veličinu kreditne kartice. Mješanka jazavčara nazvana je Beyonce prema popularnoj zvijezdi. Kultura estrade i životinjski svijet pretvara u estradu.

Prema podacima Njemačkog udruženja uzgajivača pasa, u toj se zemlji godišnje proda 345.000 rasnih štenaca i samo 155.000 mješanaca. A među rasnim ljubimcima moda se mijenja. Poput cipela i automobila, malo se nosi doga s blago kovrčavom dlakom, malo mops. U modi su također dizajnirani psi – mješanci labradora-retrivera i pudla, zlatnog retrivera i pudla, mopsa i bigla, a u Njemačkoj je popularan i 'retromops', onakav kakav je izgledao prije koju stotinu godina, kada mu se čovjek nije miješao u gene. Dizajnirani psi su posebno na cijeni – piše Die Zeit – jer se takvima smatraju samo oni prve generacije, svi ostali su obični mješanci.

Što ćemo, na djelu je zakon tržišta. Mali groteskni monstrumi i mutanti nastali dugogodišnjim manipulacijama uzgajivača, unosna su roba koja mora biti što atraktivnija za kupca, ali ono je poprimilo tako bolesne i uvrnute oblike, da su sada, nakon niza prosvjeda udruga za zaštitu prava životinja, i veterinari u Njemačkoj konačno rekli: dosta!

'Veterinari su zakazali, jer im takva vrsta prosvjeda znači manje zarade. Prelazili su preko činjenice da su neki uzgajivači pravi kriminalci', kazao je član Veterinarske komore u Hamburgu Rolf Willm Deckena. Štoviše, njemačka je ministrica poljoprivrede Ilse Aigner najavila za travanj hitnu promjenu i pooštrenje dosadašnjeg zakona iz 1972. godine.
Naravno, uzgoj životinja koji za njih predstavlja mučenje i sakaćenje zakonom je zabranjeno, kako u nas, tako i u zemljama poput Njemačke.

I naš novi Zakon o zaštiti životinja iz 2007. kaže da je 'zabranjeno uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima struke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima', kao i 'uvoziti i prodavati životinje koje potječu iz takova uzgoja'. Nije problem u zakonu, nego u njegovu provođenju, zbog čega je prošle godine u Zagrebu javno prosvjedovalo pedeset udruga za zaštitu životinja. Za napuštanje kućnog ljubimca malo je tko platio predviđenu novčanu kaznu, a nedozvoljeni uzgoj malo tko spominje. Nijemci pak tvrde da je u njihovu zakonu nejasno što se doista podrazumijeva pod uzgojem uz primjenu mučenja (Qualzucht) zbog čega su uzgajivači životinja u proteklih trideset godina bahato radili što su htjeli.

Životinje pate zbog mutacija

Zato se članovi Međunarodnog društva uzgajivača engleskog ovnolikog zeca iz Schottensteina ponosno slikaju sa svojim kreacijama – zečevima sa slonovskim ušima dužine do 65 centimetara. Viseći poput mlohavih lopata, uši smetaju ovoj brzoj životinji pri kretanju, što dovodi do ozljeda, a kroz njih gubi i toplinu tijela. Visokouzgojeni golub gušan može napuhati gušu veličine dvije teniske loptice, ali je sklon upali i truljenju hrane koju zadržava u guši. Neke vrste golubova jedva mogu letjeti. U SAD-u su uzgojene mačke bez repa i čudovišne mace-klokani sa osakaćenim prednjim nogama, zbog čega se mogu kretati samo skakutanjem. Zbog genetske greške, dalmatineri pate od urođene gluhoće - posljedice nastojanja da se dobije sniježno bijela dlaka, koju kupci naročito cijene.

Najviše dvojbenog uzgoja njemački stručnjaci su otkrili kod bernardinaca, boksera, njemačke doge, njemačkog ovčara, retrivera, rotvajlera i planinskih pasa. Problem većine tih velikih pasmina, naročito u ovčara, jeste nasljedna, nedovoljna razvijenost zglobne čašice kuka koja pogoduje iščašenju, vrlo je bolna i u nekih rasa od nje pati 50 posto životinja.

Budući da su psi najljupkiji kao štenci, takvi moraju ostati kao odrasli, ako žele ugoditi budućem gospodaru. Selekcijom se krati njuška, čime se dobije simpatična, okrugla glava, iako 'vječna beba' zbog toga ima problema s disanjem i pomanjkanjem zraka (hrkanje mopsa i buldoga), pati od povećanog rizika od toplinskog udara, tumora mozga i vodene glave. Sladak i bolestan? Nedavno istraživanje u Švedskoj pokazalo je da u svemu ipak najgore prolazi buldog. Zahvaljujući genetskoj manipulaciji, životinja pati zbog lošeg vida i sluha, ima poteškoća s disanjem, upalama kože, imunološke i neurološke probleme, a zbog oslabljenih udova više ih je invalida nego u ijednoj drugoj pasmini. Njihov je prosječan životni vijek šest godina, za razliku od drugih pasa njegove veličine koji žive od 10 do 15. Pa ipak, i tako morbidno uzgojen da bude bolestan i invalid, buldog je šesti na listi najomiljenijih pasmina pasa u SAD-u. Zašto? Odgovor bi valjda trebali dati psihijatri.

Ribica koja jedva pliva, zec koji jedva trči, golub koji jedva leti, mačka koja samo poskakuje... To je ta druga strana medalje genetske manipulacije kućnih ljubimaca, koje tako okrutno volimo. Može li zakon doista spriječiti čovjeka da životinji bude – čovjek?