Po čemu se uopće razlikuju regije?

Svaka regija po nečemu je posebna, a taj njen identitet uvelike oblikujeterroir – termin koji iskusniji ljubitelji vina koriste da opišu klimu,tlo, a na koncu i ljude koji proizvode vino u toj regiji.

Njih je registrirano čak 41 tisuća, no čak 92,7 posto domaćihproizvođača grožđa ima manje od jednog hektara vinograda, a njih gotovo15.000 tek 0,1 hektar, objasnio nam je Boris Ocić iz Dekantera, udrugekoja promovira enogastro turizam u Hrvatskoj.

Kada se to pomnoži s raznim klimatskim utjecajima i tlima na kojem rastu, jasno je koliko se raznolikosti nalazi na prostoru relativno male Hrvatske.

Otprije četiri godine Hrvatska je podijeljena u tri zemljopisne regije uzgoja vinove loze: istočnu kontinentalnu Hrvatsku, zapadnu kontinentalnu Hrvatsku i primorsku Hrvatsku. U tu podjelu ulazi 12 podregija i 62 vinogorja, a svako ima svoje specifičnosti.

Koje su najzastupljenije sorte?

U ovoj kategoriji pobjednica bez premca je graševina, a slijede je dvije autohtone sorte – plavac mali i malvazija istarska. Od autohtonih sorti popularni su još plavina, babić, maraština, pošip i kraljevina.

Uzgajaju se i neke sorte poznate i prihvaćene u cijelom svijetu – to su uglavnom merlot, cabernet sauvignon, chardonnay te rajnski rizling.

Primorska Hrvatska

Ova regija omeđena je lancem Dinarida s jedne strane dok se prema Jadranu razvodi u brojne otoke. Na njoj se uzgajaju uglavnom sorte crnog grožđa i proizvode najviše rujnocrvena vina koja uvijek asociramo s obalom i osunčanim obroncima uz more.

Unatoč tome, vina koja dolaze s ovog područja jedno se od drugoga prilično razlikuju. Osim o klimi, koja je blaga mediteranska duž regije, na okus i arome vina utječe i tlo.

U Istri, primjerice, možete vidjeti 'crnu', 'bijelu' i 'crvenu' zemlju koja kod istih sorti i u istom podneblju daje različite rezultate u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, objašnjava nam Boris Ocić iz Dekantera.

Isprobajte vina iz različitih dijelova ove regije i kušajte razlike!

Zapadna kontinentalna Hrvatska

Moslavina, Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Plešivica i Pokuplje podregije su na koje se dijeli zapadna kontinentalna hrvatska proizvodnja vina.

Iako su nekad ovi predjeli patili zbog lošije reputacije i predrasuda, položaji vinograda i tlo na kojima vinova loza ondje raste čine ih odličnom regijom. Nijedan izbor najboljih domaćih vina tako se ne može napraviti bez vinara iz ovog područja.

Autohtone sorte koje ondje rastu su kraljevina i škrlet, žuto grožđe s crvenim pjegama koje je u vinarijama bilo gotovo zaboravljeno dok ga mladi vinari nisu ponovo oživjeli i stavili u ponudu.

Istočna kontinentalna Hrvatska

Podunavlje i Slavonija čine vlastitu vinsku regiju, a njena vinska kraljica je svakako graševina! Gotovo da nema vinarije u ovoj regiji koja u svojoj ponudi nema graševinu, a upravo je to vino najviše doprinijelo dobrom glasu cijele regije.

Vinari ove regije poznati su i daleko izvan granica Hrvatske, od obiteljskih vinarija s dugom tradicijom pa do mladih nada koje tek osvajaju nepca ljubitelja vina.

Kultivar ovog kraja ipak ne staje samo na graševini – to se vidi i u brojnim roseima, ali i crnim vinima, a posebno voljene sorte su chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zeleni te frankovka i pinot crni.

Koje vino kušati?

Želite li isprobati neka od domaćih vina, ali ne znate gdje početi? Wine & More će vam riješiti tu dilemu, a vina dostaviti na vaš prag. Ovaj startup promovira domaća vina unutar i preko granica Lijepe Naše, a teško da ćete pogriješiti s ijednim pomno probranim vinom iz web shopa

Vaša savršena butelja vas čeka!

Ovaj promo prilog napravljen je u produkciji tima Tnative tportala u suradnji s Wine & More kao dio sadržaja tportala, a u skladu s najvišim profesionalnim standardima.