'Žao mi je, ali bojim se da u ovoj gužvi nećete moći pažljivo razgledati izložbu', ispričao mi se rukovoditelj Odjela za odnose s javnošću njujorškog Metropolitan muzeja, kada sam mu se kao novinarka tportala obratila za dodatne fotografije i materijale izložbe ‘Alexander McQueen: Divlja ljepota’. Dva dana nakon spektakularnog otvaranja, još se uvijek čekalo u redu za razgledavanje njegovih jedinstvenih kreacija. Bio je to očito modni i društveni događaj sezone.

Već samo otvaranje Modnim balom u organizaciji muzejskog Costume Instituta bilo je događaj za sebe. Zvijezde poput Rihane, Beyonce, Naomi Campbell, Penelope Cruz i Renne Zellweger natjecale su se izborom večernjih toaleta, među počasnim se gostima našla krema kreme modne industrije, od Giorgia Armanija do Karla Lagerfelda, a u redu za primanje goste je dočekivala, tko drugi no urednica Voguea Anna Wintour, pa Salma Hayek i njezin suprug François-Henri Pinault, inače vlasnik branda Alexander McQueen, oskarovac Colin Firth i kreatorica Stella McCartney. Zvijezda večeri je bila Sarah Burton, kreatorica vjenčane haljine Catherine Middleton i nakon smrti Alexandera McQueena glavna kreatorica istoimene modne tvrtke, a u čast britanskog modnog čarobnjaka mnoge su gošće odjenule njegove kreacije, poput brazilske manekenke Gisele Bundchen ili zvijezde 'Seksa i grada', Sarah Jessice Parker, inače bliske prijateljice McQueena.

Modni Byron u njujorškom Metropolitan muzeju

I doista, u navali posjetitelja jedva sam se probijala među McQueenovim fanovima, od kojih su mnogi došli odjeveni u kreacije u njegovu stilu, pristižući smjerno kao da ulaze u kakvu bogomolju. A u njoj je autor izložbe, inače iskusni kustos Metropolitana, Andrew Bolton, priredio spektakl u spektaklu. Izlažući stotinu modela i sedamdesetak komada asesoara tijekom devetnaest godina kreatorova rada, Bolton je - kako je sam izjavljivao uoči otvaranja – želio pokazati McQueena kao 'istinski romantičnog kreativca u bajronovskom smislu, ali mračne imaginacije', prateći ga od diplomske revije 1992. u školi za dizajn St. Martin do posljednje kolekcije 2010. godine. Stoga je i u naslovu svake cjeline dodao ono 'romantično': romantična gotika, romantični nacionalizam, romantični primitivizam... A izložiti i tumačiti McQueena, poznatog po začudnim i ekstravagantnim prezentacijama na modnim pistama, dramatičnim scenarijima i narativnoj strukturi, nešto između avangardnih instalacija i performansa, očito nije bio jednostavan zadatak. Trebalo je odgovoriti na pitanje je li Alexandar McQueen, sin vozača taksija, mali krojač britanskog visokog društva, doista umjetnik koji se igrom slučaja našao u modnoj industriji?

Uz uzvišene tonove Mozartova adagia i dramatične zvukovne efekte, u Boltonovoj interpretaciji tako iz polutame izranjaju raskošni, crni plaštevi u pokretu neprekidnih valova, kreacije od toliko gustih slojeva šifona da djeluju poput skulptura, kaputići oslikani likom Krista ili motivima japanskog slikarstva, čuvene cipele s vrtoglavim platformama poput skulptura, sakoi od kože iz čijih ramena izviruju rogovi, topići od školjki i majstorski izrađene čipke... Zidovi svake prostorije odgovaraju temi: tamne drvene obloge kao podloga crvenim škotskim karama i poznatoj kolekciji iz 1995. 'Highland Rape' (Silovanje brđana) s razderanim haljinama i napola nagim tijelima, pa tapete s jedva primjetnim stiliziranim anđelima iza kaputića s uzorcima Kristova lika ili zamagljena ogledala u kojima se jedva odražavaju kreacije kojima McQueen interpretira viktorijanski pogled na svijet. A sve to isprepleteno video snimkama njegovih revija s dramatičnim i fantastičnim obratima, naročito onom pariškom u kojoj dva robota polijevaju bojom manekenku dok se okreće i brani na pokretnom podiju.

Dizajnerima se otvaraju vrata svjetskih muzeja

Već prve kreacije kaputića inspirirane mitom o Jacku Trbosjeku skupljene pod zajedničkim naslovom 'Romantični um' nagovješćuju savršenu krojačku ruku, majstora koji je ideju virtuoznom tehnikom znao sam provesti u djelo. 'Romantični nacionalizam' s nizom kombinacija škotskih uzoraka pokazuje patriotski naboj, odnos prema škotskom podrijetlu i fascinaciju britanskom povijesti. 'Romantična gotika' se bavi historicizmom, naročito viktorijanskom gotikom i odnosom života i smrti, 'Romantična egzotika' istražuje utjecaj drugih kultura, naročito kineske i japanske, 'Romantični primitivizam' crpi inspiraciju iz ukrasa afričkog plemena Masai, a 'Romantični naturalizam' govori o McQueenovoj stalnoj igri i vraćanju prirodnim materijalima i formama poput kože, školjki, cvijeća ili pačjeg perja obojenog u zlato.

McQueen se nerijetko igrao sadomazohističkim simbolima i nije uvijek bio milostiv prema ženama. Na modnu pistu je 1999. doveo i paraolimpijsku atletičarku Aimee Mullins s drvenim protezama za noge, tjerao manekenke da lome noge u platformama poput sprava za mučenje. Ali istodobno, u impresivnoj hologramskoj snimci Kate Moss iz 2006. oko koje se isprepliću valovi plavičasto-sivog organdija, stapajući je u nestvarnu, lomljivu sliku čiste nježnosti, ponudio je i na ovoj izložbi jednu od najljepših modnih apoteoza žena.

I je li izložba McQueenova umijeća otvorila i drugim dizajnerima vrata svjetskih muzeja? U svakom slučaju, modeli Balenciage se ovog proljeća u San Franciscu mogu vidjeti u Young muzeju. Pariška Zaklada Pierre Berge - Yves Saint Laurent izložbom Laurentovih radova svjedoči o društvenom i političkom utjecaju njegove mode, dok Bourdelle muzej, također u Parizu, izlaže osamdesetak večernjih haljina i kompleta nekadašnjih kreatora modnih kuća Lanvin i Chanel. U londonskom Victoria i Albert Muzeju trenutno caruje Yamamoto, a u montrealskom Muzeju lijepih umjetnosti slijedećeg se mjeseca otvara izložba 'Modni svijet Jean Paula Gaultiera', retrospektiva njegova 35-godišnjeg prisustva u modi, teatru, filmu i pop-kulturi.

Umoran i zasićen modnim svijetom, sam McQueen je neposredno prije smrti izjavljivao da je današnja moda kliše koji se brzo zaboravlja i baca, odričući joj dugovječnost. Izložba u Metropolitanu i sve ove otvorene proljetos, ipak ga demantira, a kada napustite njegov imaginarni svijet na drugom katu Muzeja, zajedno s onom gomilom ushićenih poklonika, kao prvi utisak vam se otme: savršena dekadencija.