'Od 1.200 tekstilnih obrta, koliko ih je prijavljeno u Hrvatskoj obrtničkoj komori, ako ih je 400 aktivno, puno sam rekla, to su posljednji Mohikanci koji se još uvijek bore za svoj opstanak', kaže Branka Jengić, potpredsjednica sekcije tekstila, kože i krzna Hrvatske obrtničke komore, dodajući:

'Toliko dugo dok Hrvati budu razmišljali da je strana roba bolja, nećemo moći krenuti dalje.' Naglo srozavanje ugleda hrvatskih modnih brendova počelo je prije desetak godina, uslijed masovnog otvaranja šoping centara i zasićenja tržišta jeftinom kineskom i indonezijskom robom.

Iako su hrvatske tekstilne radnice slabije plaćene od kolegica u drugim industrijama, njihov rad je još uvijek prilično skup, što uz ne baš jeftine materijale i visoke marže dosta povećava cijenu hrvatskih proizvoda. Također, ne treba zaboraviti i činjenicu da obrtnici ranije nisu morali plaćati PDV na repromaterijale, zbog čega dizajneri danas trebaju puno veći početni kapital da bi uspjeli proizvesti svoje kolekcije.

O tim se temama diskutiralo na okruglom stolu održanom u sklopu projekta Fashion.hr industrija. Taj bi projekt trebao doprinijeti stvaranju prepoznatljivog hrvatskog modnog brenda i revitalizaciji modne industrije suradnjom domaćih dizajnera i tekstilnih tvornica. Projekt je dobio snažnu potporu Hrvatske gospodarske komore koja bi trebala odigrati ključnu ulogu u njegovoj internacionalizaciji, odnosno predstavljanju u regiji te distribuciji proizvoda.

Kao primjer uspješnog hrvatskog tekstilnog brenda predstavljena je tvrtka Amadeus. 'U vrijeme osnivanja 1988. godine nismo imali veliku konkurenciju i nismo ulagali u PR i marketing, no ovu krizu i globalizaciju te masovni dolazak jeftine kineske robe na naše tržište doživljavamo kao izazov. Shvatili smo da iskorak u dizajnu nije dovoljan, već da moramo dobro upakirati svoj proizvod i prezentirati javnosti', objasnila je direktorica dizajna tvrtke Amadeus Jeans Jagoda Divić. Ta tvrtka je nastala iz obiteljskog obrta i 1988. godine je zapošljavala svega dvoje ljudi, dok danas ima oko 650 radnika. Da bi ostali konkurentni na tržištu, zaposlili su 12 mladih dizajnera s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, što se pokazalo kao dobar potez, pa su se uskoro uspješno proširili i na regiju.

U kakvom je stanju domaće tekstilno obrtništvo općenito, najbolje se može vidjeti prošeta li se središtima naših gradova. 'Mjesta na kojima su nekada bili cijenjeni domaći butici danas zjape prazna ili su preuređena u kafiće', objašnjava Branka Jengić iz HOK-a. Rješenje za spas malih obrta, dizajnera i hrvatske mode općenito ponudila je profesorica Nina Režek Wilson s TTF-a, koja smatra da bi Zagreb, poput nekih belgijskih gradova, trebao imati ulice domaćih dizajnera. Naime, gradska uprava dizajnerima besplatno ustupa prostore u centru grada, stvarajući tako ulice s buticima domaćih dizajnera, a turistička zajednica ih promovira kao dio turističke ponude.

Jedna od stvari koje definitivno mogu pomoći hrvatskim dizajnerima i modnoj industriji su pretpristupni fondovi EU-a koji se, tvrdi potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta, nedovoljno koriste.

'Treba se koncentrirati na njih, a Komora vam može pomoći pronaći partnere, uspostaviti mreže i pripremiti projekte za natječaje', rekla je Tanta, naglasivši da Fashion.hr treba poslužiti kao primjer drugima, no prije nego što se krene u izradu strategije stvaranja prepoznatljivog hrvatskog brenda treba vidjeti proizvode koji su nastali u suradnji domaćih dizajnera i tekstilne industrije.

'Mi možemo sto puta reći da je ideja direktora Fashion.hr-a Vinka Filipića sjajna, no ako mu mi i Grad ne pomognemo, neće se moći puno napraviti, a važnu ulogu trebala bi odigrati i ministarstva', zaključila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore.