Elon Musk, Mark Zuckerberg i Jeff Bezos zadovoljno su se smješkali iz prvog reda dok je Donald Trump, republikanski kandidat kojeg su pogurali s nekoliko stotina milijuna dolara, prisegnuo za novog predsjednika SAD-a.

Ovaj prizor u mnogima je izazvao neodobravanje, a u nekima i blag osjećaj mučnine. U zemlji koja je simbol demokracije oligarhija nikad nije bila jača. Točnije - broligarhija.

Što je broligarhija?

Da, nakon inauguracije skovan je ovaj novi pojam te podrazumijeva blisko partnerstvo (bro je skraćenica za brother, što znači brat ili prijatelj) najbogatijih ljudi svijeta, udruženih s ciljem jačanja političke moći i utjecaja za svoje daljnje bogaćenje.

'Broligarhija je stvarna', 'prizor njih četvero uz Trumpa urezat će nam se u pamćenje', 'stiglo je vrijeme broligarhije', pišu korisnici društvenih mreža, skrećući pozornost na činjenicu da navedene multimilijunaše baš nitko nije odabrao na izborima, a danas uživaju političku moć koja uvelike premašuje njihovu profesionalnu pozadinu i kompetencije.

'Gledati najbogatije muškarce Amerike, pa čak i svijeta, kako stoje iza našeg novog predsjednika stvara osjećaj kraja demokracije i zloslutnosti', rekla je demokratkinja Lindsay Owens, ističući da je ovaj prizor jasan pokazatelj da će upravo navedeni uživati puno više povlastica i moći od drugih građana.

Jer, na kraju krajeva, u duhu demokracije oni bi trebali biti upravo to - tek građani. Međutim dovoljan je pogled na iznose koje su donirali Trumpovoj kampanji i pozicije koje su dobili (Musk prije svih) kako bi bilo jasno da je riječ o muškarcima nedodirljivog statusa.

Kraj prave demokracije?

'Svatko bi trebao stati i promisliti kada vidi ovakvo udruženje milijardera u neposrednoj blizini centra moći', napominje demokrat Daniel Weiner.

I bivši predsjednik Joe Biden izdavao je upozorenja u kojima je isticao da je vladavina bogatih sve bliža realnosti u SAD-u.

'Oligarhija danas poprima sve jasniju formu u Americi, kojom počinju vladati novac, utjecaj i moć te prijete čitavoj demokraciji, osnovnim pravima, slobodama i jednakim prilikama za sve.'

Ova opaska najviše se ticala Muska jer je u Trumpovu kampanju uložio oko četvrt milijarde dolara. Zauzvrat je imenovan na čelo novoosnovanog Odjela za učinkovitost vlade (DOGE). Ovaj odjel, osnovan izvršnom naredbom predsjednika, ima kao cilj smanjenje birokracije, rezanje nepotrebnih troškova i restrukturiranje saveznih agencija da bi se poboljšala efikasnost vlade.

U stvarnosti, ističu stručnjaci, Musk će imati ogroman utjecaj na procese koji se vode protiv njegovih kompanija. Trenutno ih je pokrenuto čak deset, a obuhvaćaju razne istrage - od onih za nepravilnosti u proizvodnji automobila do kršenja pravila domovinske sigurnosti. Naravno, rastu i njegove mogućnosti utjecaja na zakone i pogodovanje vlastitim kompanijama nauštrb konkurencije.

Kontroliraju sve vodeće društvene mreže

Bezos se također upleo u izbore kroz svoj The Washington Post, pomažući Trumpu medijskom kampanjom koja nimalo nije išla u prilog njegovoj konkurentici Kamali Harris. Zuckerberg je pak ukinuo fact checking (provjeru činjenica) u Meti, pod kojom su Instagram i Facebook. Ako tome dodamo to da je Musk vlasnik X-a (bivši Twitter), jasno je da su broligarsi pod kontrolu stavili sve vodeće društvene mreže današnjice.

'Demokracija bi trebala biti vrsta vlasti koja služi ljudima, a ne šačici bogate elite', napominje politolog Marc Hetherington i dodaje:

'Da je James Madison živ, bio bi jako bijesan.'

Misija odlaska na Mars vrijedna pola bilijuna dolara

Jedan od primjera pogodovanja bogatim sponzorima Trumpova je najava davanja prioriteta svemirskim misijama. 'Poslat ćemo američke astronaute da stave zvijezde i pruge na planet Mars', rekao je na inauguraciji, a Musk je slavodobitno digao ruke u zrak - ipak je njegov SpaceX taj koji će biti financiran za ovu misiju, i to s nevjerojatnih pola bilijuna dolara.

'Odlazak na Mars jako je bitan Musku. Ne i većini drugih ljudi', ističe Hetherington.

Iako pojava milijardera na događaju poput inauguracije nije novost, davanje pozicija u vladi definitivno jest. Riječ je o presedanu koji ozbiljno prijeti demokraciji i samo potvrđuje ono što je javnost odmah zamijetila - broligarhija itekako postoji i ne služi nikome osim odabranima.

Ne idu u prilog ni muškarcima ni ženama

Postala je vruć pojam o kojem se raspravlja u medijima, znanstvenim krugovima i na fakultetima, a zaključak je isti - ozbiljno ugrožava prava žena i sve ostale muškarce, koji nisu njen dio, stavlja u podređen položaj.

'Prvo što nam broligarhija poručuje jest da je vrijeme da se žene ostave po strani. S druge strane, osnažuje isključivo muškarce koji su njen dio, a sve ostale čini neprijateljima društva.'

No upravo su muškarci donijeli pobjedu Trumpu. Istraživanja govore da mu je 55 posto njih dalo svoj glas, a nagađa se da je ključ uspjeha bilo njegovo obraćanje ciljanoj publici - muškarcima koji nisu zadovoljni svojom karijerom, financijskim i društvenim statusom te načelno nemaju zadovoljavajuće socijalne odnose i riješeno stambeno pitanje.

Ova skupina nada se da će jednog dana ući u krug broligarhije stjecanjem bogatstva i moći poput Muska, Bezosa, Zuckerberga i Trumpa, usprkos tome što su im šanse za taj podvig zanemarive.

'Govorimo o vrlo maloj grupi nekolicine muškaraca s ekstremnom ekonomskom, političkom i društvenom moći. To je bitno drugačije od koncepta 'svi muškarci će profitirati od ovog izbora' jer u stvarnosti profitira tek nekoliko njih', zaključuje psihoterapeut Erik Anderson.

Što će Bezos, Musk i Zuckerberg dobiti od Trumpa?

Osim što je Musk imenovan na čelo Odjela za učinkovitost vlade (DOGE), milijarderi mogu očekivati brojne povlastice u Trumpovu mandatu. Najavljene su porezne olakšice za bogataše, regulative koje će potaknuti profit njihovih kompanija, ali i potencijalna ulaganja iz državne blagajne.

'Žude za ovakvim osjećajem da su iznad zakona. Žele odbaciti ograničenja u svim oblicima. Trump je savršen avatar za taj svjetonazor. On je čovjek koji je potaknuo pokušaj državnog udara, koji je osuđen za 34 kaznena djela i ipak je ponovno izabran te koji je vezano uz seksualne napade rekao sljedeće: 'Kad si zvijezda, dopuštaju ti to. Ti možeš sve.' Oni dijele upravo tu fiktivnu ideju da su svemoćni i da su spasitelji budućnosti čovječanstva', kaže Brooke Harrington, profesorica ekonomske sociologije koja se bavi ponašanjem ultrabogatih.

Misija spašavanja čovječanstva ili...?

U ovoj 'misiji spašavanja' svaki je bogataš pronašao svoju inspiraciju. Zuckerberg je izvukao ideje iz knjige 'Snow Crash' autora Neala Stephensona, a on je skovao pojam metaverzum. U njemu likovi komuniciraju u virtualnom svijetu, što je Zuckerbergov san i čemu njegova Meta odavno teži. Ono što je trebalo biti distopija postalo je njegov poslovni priručnik...

S druge strane, Bezos je inspiriran 'Zvjezdanim stazama' i knjigama Gerarda K. O'Neilla, fizičara koji mu je predavao na Princetonu i od kojeg je dobio ideju da bi mogao kolonizirati svemir.

Slično želi i Musk, ali s naglaskom na to da će spasiti čovječanstvo od umirućeg planeta i preseliti ga na Mars. O tome je pisao slavni autor znanstvenofantastičnih djela Isaac Asimov te je osmislio heroja u misiji spašavanja ljudske vrste nakon raspada galaksije.

'Lekcija koju sam izvukao iz toga je da biste trebali pokušati poduzeti skup radnji koje će vjerojatno produljiti civilizaciju, minimizirati vjerojatnost mračnog doba i smanjiti njegovu duljinu ako ono postoji', rekao je Musk.

U sve to uvukla se i ideja transhumanizma, u kojoj će ljudi pomoću strojeva nadvladati fizička ograničenja, produljiti život, a potencijalno i pobijediti smrt. Na tome odavno radi Muskova kompanija Neuralink.

Jedino što je nedostajalo u ispunjavanju ovih fantastičnih vizija bio je čovjek koji će im širom otvoriti sva vrata i postaviti ih iznad zakona. Očito vjeruju da su to dobili u Donaldu Trumpu.