Članak 'Gdje je etičnost u promociji lijekova?' koji je objavio Cybermed.hr izazvao je veliku pažnju i pritisak medija, zbog kojega je HZZO nedavno donio odluku o uvođenju Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova.

Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova (CARPC) smatra se pionirom uvođenja etičnog poslovanja u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj. Danas CARPC okuplja 22 farmaceutske tvrtke i čini korak više k etičnom poslovanju. Naime, CARPC je osnovao Etičko povjerenstvo Udruge čiji je zadatak osigurati učinkoviti nadzor nad industrijskim standardima i nad provođenjem Kodeksa ponašanja Udruge.

Predsjednica CARPC-a dr. Nataša Kličko istaknula je: 'Svjesni smo važnosti pružanja točnih, poštenih i objektivnih informacija o lijekovima kako bismo omogućili donošenje racionalnih odluka o njihovoj upotrebi. U istom duhu, predani smo postizanju veće transparentnosti, odgovornosti i etičkog ponašanja unutar industrijskog okvira samoregulacije.'

Rukovoditelj Službe za lijekove i medicinske proizvode HZZO-a dr. Luka Vončina istaknuo je da je poznato da je primarni cilj svakog posjeta stručnog suradnika farmaceutske tvrtke liječniku porast prodaje lijekova tvrtke. Izdaci za lijekove u Republici Hrvatskoj dosežu pet milijardi kuna, a pritisak medija, međusobne optužbe farmaceutskih tvrtki, prigovori liječnika i ljekarnika te negativni primjeri iz drugih zemalja potaknuli su HZZO da donese Ugovor o etičkom oglašavanju.

Ugovor o etičkom oglašavanju HZZO-a dobrovoljan je, no uvjet je za uvrštavanje novih lijekova na Liste HZZO-a. Njime su predviđene stroge kazne za neetično ponašanje (brisanje zamjenjivih lijekova s listi, financijske kazne, javna očitovanja). Također ugovor sadrži financijski revolving deposit model kako bi se osigurala implementacija ugovora (tri posto), a odnosi se isključivo na lijekove koji imaju veze s Listom HZZO-a.

Direktor farmaceutske tvrtke GSK, koja je članica CARPC-a, Marko Mataija, pozdravio je pozitivne strane Ugovora o etičkom oglašavanju HZZO-a, no isto tako naveo je i cijeli niz primjedbi na HZZO-ov ugovor kao što su: ugovor nije sveobuhvatan, obveza potpisivanja ugovora samo pri stavljanju novog lijeka na Listu lijekova HZZO-a, definira interakcije s liječnicima, a ne i s ostalim zdravstvenim djelatnicima, ne odnosi se na interakcije nositelja odobrenja s veledrogerijama, ljekarnama itd., prevelika birokratičnost, nejasni kriteriji za određivanje visine kazne, a kazne mogu biti vrlo visoke, nejasni kriteriji za kvartalno izvještavanje i slično.

Na kraju, otvara se cijeli niz pitanja - što je s farmaceutskim tvrtkama koje nisu potpisnice ugovora, opravdava li ugovor izuzetan financijski i administrativni angažman, diskriminira li ugovor samo neke liječnike, što je s neetičnim poslovanjem i ponašanjem u drugim segmentima zdravstva, što je s metodama alternativne medicine koje 'liječe' sve bolesti.