Nakon analize rezultata krvnih pretraga u 300.000 pacijenata znanstvenici su ustvrdili da su oni jednako pouzdani u pacijenata koji nisu jeli prije pretraga i u onih koji su prije pojeli neki obrok. Očekuje se da će nove spoznaje objavljene u stručnom časopisu Journal of the American Medical Association, biti korisne i uskoro primjenjive. Unatoč tomu što su brojna dosadašnja istraživanja upućivala na takav rezultat, poruka 'ne treba doći natašte' još nije dobro prihvaćena, kažu stručnjaci.

Testiranja razine dobroga, lošeg i ukupnog kolesterola u krvi ključan je pokazatelj rizika pojedinog pacijenta od mogućih kardiovaskularnih bolesti.

Pacijentima koji se podvrgnu spomenutoj pretrazi već desetljećima se preporučuje da dan prije dolaska na pretragu ne jedu nakon 19 sati, jer je za probavu hrane i 'čišćenje' krvi od masnoća potrebno određeno vrijeme. No rezultati istraživanja, koje je trajalo 68 dana i provedeno u 21 zemlji, u suprotnosti su s dosadašnjim spoznajama.

'Istraživanja su pokazala da su rezultati mjerenja razine kolesterola u krvi jednako pouzdani, a u nekim slučajevima i bolji, kada se ne obavljaju natašte', rekao je prof. John Danes s Cambridgea, koji je vodio istraživanje.

'No vrlo je teško, posebno u primarnoj medicinskoj zaštiti, 'progurati' te rezultate, nakon desetljeća uvriježena mišljenja da se masnoće u krvi ispituju natašte. Nadamo se da će ovi rezultati promijeniti dosadašnja uvjerenja i navike', rekao je dr. Dermot Neely.