Studija objavljena u časopisu PLoS ONE sugerira da ljudi piju mnogo brže iz zaobljenih čaša nego iz ravnih, a istraživači smatraju da je to zbog toga što zaobljeno staklo otežava 'pravilan ritam' ispijanja.

U istraživanju je sudjelovalo 159 žena i muškaraca pili pivo ili sok. Sve su čaše sadržavale jednaku količinu tekućine, oko pola litre, no neke su bile zaobljene, a neke ravne.

U ispijanju bezalkoholnih pića nije bilo razlike s obzirom na oblik čaše. Ispitanicima je trebalo oko sedam minuta da isprazne čašu, neovisno o obliku. Kod pivopija je, međutim, uočena velika razlika između skupina s različitim čašama. Dok je onima sa zaobljenim čašama bilo potrebno sedam minuta da ispiju svoje pivo, onima koji su pili iz ravnih trebalo je 11 minuta.

'Vrijeme ispijanja, u usporedbi sa zaobljenim čašama, usporeno je gotovo za 60 posto kada se alkoholno piće pije iz ravne čaše', zaključeno je studiji.

Istraživači misle da zaobljeno staklo otežava određivanje ritma ispijanja jer je zbog njezinog oblika teže procijeniti koliko još tekućine ima u čaši. Ispitanicima je pokazan niz slika polupunih čaša i pitalo ih se jesu li pune više ili manje od polovice. Istraživači su utvrdili da su ljudi češće davali pogrešne odgovore kada su količinu tekućine procjenjivali u zaobljenim čašama.

'Ispitanici nisu mogli procijeniti koliko brzo piju tako da si nisu mogli odrediti ritam', rekla je voditeljica istraživanja dr. Angela Attwood za BBC. Ona je također sugerirala da ljudi nisu brinuli za brzinu pijenja kod bezalkoholnih pića što bi moglo objasniti zašto oblik čaše nije na njih utjecao.

Studija je, međutim, mjerila samo vrijeme potrebno za ispijanje jednog pića u laboratorijskim uvjetima tako da se ne zna što se događa na večernejm izlasku kada se popije više pića.

Već je ranije dokazano da oblik čaša utječe na količinu alkohola koju ljudi piju. Jedna je studija iz 2005., primjerice, pokazala da će ljudi vjerojatnije natočiti više alkohola u u niske i široke čaše nego u dugačke i uske.