'Tvrtka Ikea u potpunosti je posvećena tome da svojim poslovanjem pozitivno utječe na zajednice u kojima posluje i okoliš. Smatramo da svatko od nas može učiniti više kada su u pitanju održive navike, a da pritom ne mora učiniti neke radikalne promjene u svojoj svakodnevici. Ponekad je dovoljno samo ugasiti uređaj koji ne koristimo, a što, prema rezultatima istraživanja, ne čini više od 40 posto zagrebačkih kućanstava', istaknuo je Hrvoje Dragušica, Ikein stručnjak za održivi razvoj.

Računi za grijanje su visoki, a različiti načini uštede uglavnom se ne koriste

Rezultati istraživanja su tako pokazali da prosječan račun za grijanje zagrebačkih kućanstava iznosi 426,32 kune, što je za većinu (65 posto) velik trošak. Ipak, većina ne vodi računa o načinima uštede pa se tako više od 57 posto zagrebačkih kućanstava tijekom zime grije na temperaturi višoj od 23 stupnja, dok se tijekom ljeta njih gotovo 52 posto hladi na temperaturi nižoj od 22 stupnja. Pritom žene preferiraju višu temperaturu zimi, ali i ljeti, a muškarci obrnuto.

Električnu energiju moguće je, dakako, uštedjeti i gašenjem uređaja kada nisu u upotrebi. No više od 40 posto građana Zagreba to ne čini, a ekspres lonac koristi svega nešto manje od 30 posto građana. Dok to u nekim europskim gradovima, poput Berlina, postaje uobičajenom praksom, u Zagrebu više od 60 posto građana ne dijeli prijevoz sa svojim kolegama. Pritom, valja napomenuti da su mlađi ispitanici skloniji češćem dijeljenju prijevoza s kolegama od starijih ispitanika.

Štednja vode nije prioritet

Kada je u pitanju potrošnja vode, prosječan mjesečni račun iznosi 202 kuna. Većina građana (56 posto) nema ugrađen vodomjer, devet od 10 građana češće se tušira nego što se kupa, i to većina dulje od pet minuta. Nešto manje od polovice zagrebačkih kućanstava pere suđe ručno, a slavina je kod 33 posto zagrebačkih kućanstava otvorena cijelo vrijeme. Sušenju rublja u sušilici pribjegava 18 posto građana Zagreba.

Više od 73 posto Zagrepčana baca hranu, a otpad sortira manje od 60 posto

Građani Zagreba u kupovinu namirnica najčešće odlaze svaki dan ili dva do tri puta tjedno, a njih oko 95 posto preferira hranu domaćih proizvođača. Gotovo 75 posto kaže da ponekad bacaju hranu, a manje hrane bacaju ljudi iz starijih dobnih skupina i oni koji žive sami. Ostaci hrane se uglavnom koriste; ne čini to svega oko 12 posto građana. Oni koji koriste ostatke hrane najčešće su motivirani uštedom novca i uglavnom ih upotrebljavaju za pripremu nekog drugog jela, dok oko 20 posto njih njome hrani kućne ljubimce.

Više od 40 posto građana Zagreba ne sortira otpad, a gotovo 45 posto njih složilo se da bi ih novac ili neka osobna korist koju bi mogli steći najviše motivirali da počnu to činiti. Ispitanici starijih dobnih skupina otpad sortiraju češće nego ispitanici najmlađe dobne skupine (18 – 29) te nešto češće jednočlana kućanstva.

Zagrepčani ne kupuju rabljeni namještaj

Gotovo 90 posto građana Zagreba ne kupuje stari namještaj, ali 61 posto njih u budućnosti bi besplatno koristilo uslugu trgovine u sklopu koje bi trgovina preuzela njihov stari namještaj pri kupnji novog. Trenutačno 37 posto njih ipak čeka na prikupljanje glomaznog otpada u kvartu, a neki ga poklanjaju ili doniraju.

Novi projekt 'Male promjene, velike uštede'

Kako bi potaknula što veći broj ljudi da žive što održivije, Ikea od danas 5. prosinca započinje potragu za ambasadorima i ambasadoricama projekta Male promjene, velike uštede. U sklopu projekta Ikea će među family članovima koji žive u Zagrebu i njegovoj okolici odabrati 20 ambasadora kojima će pokloniti 3.000 kuna za kupnju Ikeinih proizvoda koji doprinose održivijem životu kod kuće, a prijave su moguće do 9. prosinca.