Već dug niz godina liječnici su bili skeptični oko tih proizvoda, najviše zbog toga što termin 'dobre bakterije' nije nikad bio do kraja razjašnjen.

No posljednja istraživanja dokazuju da probiotski jogurti i napici mogu djelovati čak i kao lijek te pomoći u kontroli tjelesne težine.

Najčešće se kao probiotici koriste bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, a radi se o bakterijama koje se nalaze u ljudskoj želučanoj i crijevnoj mikroflori. Oni su kao takvi uključeni u borbu protiv štetnih i opasnih bakterija, uzročnika raznih bolesti.

Mikroflora želuca je podložna promjenama uzrokovanim stresom, neuravnoteženom prehranom, starenjem te antibioticima koji osim loših uništavaju i dobre bakterije, pa bi se one na neki način trebale obnavljati. To postižemo tako da ih u organizam unosimo vanjskim putem, piše Daily Mail

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na ljudski organizam, poboljšavajući svojstva prirodne mikroflore probavnog sistema. Upravo zbog toga su nazvani 'dobrim bakterijama' i otporni su na djelovanje želučane kiseline te zato neoštećeni mogu doći do crijeva i nastaniti se u njima.

U najnovijim pokusima na laboratorijskim miševima je dokazano da probiotici pomažu u liječenju astme te različitih infekcija, uključujući i opasnu listeriju.

Također je dokazano da djeluju antiseptično kod upale pluća te liječe i simptome nekih alergija, a djeca i odrasli koji u ishrani koriste probiotske preparate imaju manju prosječnu težinu.