Hrana može pomoći u prevenciji različitih metalnih stanja, a vaši najbolji saveznici u borbi protiv depresije su srdele, šafran, kruh i, naravno, čokolada
Nedavno je istraživanje utvrdilo da se kod žena koje piju dvije šalice kave dnevno bilježi manja stopa depresije u usporedbi s onima koje ne piju kavu. Vrući, crni napitak nije jedino što vas može učvrstiti u borbi protiv depresije. Ako ste u bluesu, savjetuje Huffington Post, pokušajte svoje raspoloženje popraviti ovim moćnim namirnicama.
Plava riba
Omega-3 masne kiseline pomažu da stanice našeg mozga komuniciraju i povećavaju koncentraciju dopamina i serotonina - dva neurotransmitera koji pomažu u regulaciji raspoloženja. Plodovi mora, kao što su losos i srdele, sadrže visoku razinu omega-3 masnih kiselina. Jedna je studija otkrila da se osobe koje imaju nižu razinu omega-3 masnih kiselina u krvi češće žale na blage ili umjerene simptome depresije.
Šafran
Šafran, one skupe crvene niti koje daju perzijskoj kuhinji intenzivnu zlatnu boju, ne mora biti začin s kojim ćete često kuhati. Ali, počnete li ga upotrebljavati više, mogao bi podići vaše raspoloženje. Šafran se odavno koristi u tradicionalnoj perzijskoj medicini kao začin koji podiže raspoloženje, a najčešće se konzumira u ljekovitim čajevima ili pri pripremi riže. Jedno je istraživanje utvrdilo da šafran ima antidepresivni učinak usporediv s antidepresivom fluoksetinom (Prozacom) i imaipraminom, budući da omogućava bolju dostupnost serotonina u mozgu.
Čokolada
Čokolada zasigurno donosi osmijeh na mnoga lica, a za to postoji znanstveno objašnjenje. Antioksidansi u čokoladi pomažu u smanjenju razine kortizola, hormona stresa. Nestlé Research Center u Švicarskoj je nedavno objavio studiju koja pokazuje da su osobe koje su jele 40 grama tamne čokolade dnevno tijekom dva tjedna imale nižu razinu kortizola. Odaberite tamnu čokoladu s velikim sadržajem kakaa kako biste dobili najviše antioksidansa - i pazite na tih 230 kalorija u 40 grama čokolade.
Ugljikohidrati
Izbacivanje ugljikohidrata iz prehrane može imati neželjene posljedice u promjenama raspoloženja. Znanstvenici sumnjaju da se razlog krije u činjenici da ugljikohidrati potiču proizvodnju serotonina. Studija objavljena u časopisu Archives of Internal Medicine pokazala je da su osobe koji su bili na dijeti s niskom razinom ugljikohidrata tijekom godine dana (što znači samo 20 do 40 grama ugljikohidrata što je oko pola šalice riže i jedan komad kruha dnevno), imali više napadaja depresije, tjeskobe i gnjeva od onih koji su bili na režimu prehrane s manje masnoća.
