Depresija predstavlja daleko više od lošeg raspoloženja za koje se često koristi poštapalica 'u depresiji sam'. To nije tuga, prolazan osjećaj nezadovoljstva i neraspoloženja, nije normalno žalovanje, već dugotrajna, učestala ili stalna potištenost, gubitak interesa, samosažaljenje, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti i krivnje. Nažalost, u našem društvu još postoje pogrešna vjerovanja kako je depresija samo stanje u kojem se osoba treba pokrenuti i potruditi i sama riješiti svoje probleme, što nikako nije točno. Zbog toga oboljeli osjećaju sram, pojačava im se osjećaj manje vrijednosti i često ne traže pomoć.

Slična je situacija sa anksioznošću, točnije, anksioznim poremećajem. Ne govorimo o normalnoj i poticajnoj tjeskobi prisutnoj u raznim životnim situacijama poput polaganja ispita, javnog nastupa ili nekim drugim važnim događajima. Riječ je o osjećajima tjeskobe i straha koji se nastavljaju još dugo nakon što je opasnost prošla ili kad ona uopće ne postoji. Stručnjaci razlikuju nekoliko oblika anksioznih poremećaja kao što su socijalna fobija, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poslijetraumatski stresni poremećaj (PTSP) te generalizirani anksiozni poremećaj.

Osim što je anksioznost, u bilo kojem obliku, samom bolesniku psihički izuzetno naporna, teška, iscrpljujuća te mu smeta u svakodnevnom životu, očituje se i različitim tjelesnim manifestacijama. Može se javiti napetost tijela ubrzan rad srca, ubrzano disanje, pojačano znojenje, crvenilo lica, mučnina te mnoštvo drugih reakcija koje pacijentu dodatno otežavaju, pa čak i pojačavaju njegovo anksiozno stanje, pa oboljeli osjeća stalnu panju.

Osjećate li simptome depresije i anksioznosti, ne ustručavajte se tražiti savjet. Posjetite vama najbližu Adiva ljekarnu u kojoj će ljekarnici odgovoriti na svako vaše pitanje vezano uz ove poremećaje.