Nakon što je ruski predsjednik Putin izdao naredbu da se nuklearni arsenal stavi u stanje visoke pripravnosti mnogi građani se posljednjih dana u ljekarnama raspituju o jodu te se on spominje kao spas u slučaju nuklearnog napada. I u drugim zemljama pustoše se ljekarne u potrazi za ovim lijekom, a dr. Josip Staničić, spec. nuklearne medicine, objasnio nam je kako zračenje djeluje na štitnjaču i upozorava na opasnosti samoinicijativnog uzimanja tableta joda
Kada se primjenjuje jodna profilaksa
'Profilaksa je preporučena do 40 godina starosti prvenstveno zato što kod odraslih nije primijećen povećan rizik od karcinoma štitnjače prilikom izlaganja kontaminaciji radioaktivnim jodom, za razliku od fetusa, novorođenčadi i djece. Jod je ključan za normalno funkcioniranje štitnjače jer je sastavni dio njenih hormona. U normalnoj situaciji radi se o običnom, tzv. stabilnom jodu. U slučaju unosa radioaktivnog joda, koji je produkt raspada urana (nuklearne elektrane, nuklearno oružje), može doći do unosa radioaktivnog joda u stanice štitnjače s posljedičnim ozračivanjem. Ovo ozračivanje kod djece i fetusa značajno povećava rizik od pojave karcinoma štitnjače, što je bilo verificirano nakon černobiljske katastrofe, prvenstveno u Bjelorusiji, koja je s obzirom na smjer vjetra i blizinu lokalitetu bila najviše kontaminirana (s do 100 puta višim razinama kontaminacije u odnosu na Hrvatsku).
vezane vijesti
-
![Kronično ste umorni, debljate se, raspoloženje vam oscilira? Stručnjaci s područja endokrinologije i nuklearne medicine otkrivaju što je uzrok vaših problema]()
Kronično ste umorni, debljate se, raspoloženje vam oscilira? Stručnjaci s područja endokrinologije i nuklearne medicine otkrivaju što je uzrok vaših problema
-
![Može li grgljanje pomoći u borbi protiv koronavirusa? Evo što o tome kaže znanost]()
Može li grgljanje pomoći u borbi protiv koronavirusa? Evo što o tome kaže znanost
-
![Američka prva dama svojom je modnom kombinacijom iskazala podršku narodu Ukrajine]()
Američka prva dama svojom je modnom kombinacijom iskazala podršku narodu Ukrajine
Posljedice nekontroliranog unosa joda
Dr. Josip Staničić napominje da unos značajno viših količina joda u odnosu na preporučenu dnevnu dozu (u slučaju jodne profilakse radilo se o barem 500 puta većim količinama) može utjecati na štitnjaču na više načina.
'Prvenstveno dolazi do Wolff-Chaikoffljevog efekta, kod kojeg dolazi do blokade organifikacije joda i njegove ugradnje u hormone štitnjače. Upravo pomoću ovog efekta u slučaju jodne profilakse blokira se nakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači nakon nuklearnog akcidenta. Druga posljedica ovog efekta je privremeni pad sinteze hormona štitnjače, tj. hipotireoza. Bitno je napomenuti da ovaj efekt nije trajan te se 'iscrpljuje' nakon određenog vremena', poručuje dr. Staničić.
Dr. Staničić ističe da kod osoba kod kojih je prisutan bilo kakav oblik patologije štitnjače, kao što su nodozne strume s tzv. funkcionalnim čvorovima ili neki od oblika autoimune bolesti štitnjače, nakon prekomjernog unosa joda može doći do tzv. Graves-Basedowljevog efekta, prilikom čega dolazi do nekontroliranog lučenja hormona štitnjače, tj. hipertireoze.
'Hipertireoza je značajno kompleksnija i 'nestabilnija' bolest što se liječenja tiče, tako da je upravo ovo razlog zbog kojeg se ne bi smjelo olako pristupati pitanju jodne profilakse', upozorava.
Budući da je stres jedan od okidača za bolesti štitnjače, zanimalo nas je koliko je panika koja je rezultirala navalom na ljekarne zapravo opasna.
'Što se povišene razine stresa kao mogućeg uzroka bilo kakvih promjena na štitnjači tiče, još uvijek nemamo jasnih dokaza koji bi mogli potvrđivati ovu tezu. Svakako bi u ovoj situaciji bilo dobro sniziti razinu stresa, i to ne samo zbog mogućeg negativnog utjecaja na štitnjaču. Tablete kalijeva jodida, tj. jodna profilaksa, korisne su isključivo u vrlo uskom području kontaminacije radioaktivnim jodom, ali ni najmanje ne štite od kontaminacije i ozračivanja drugim radionuklidima', kaže dr. Staničić.
