Svakodnevno proizvodimo tone smeća, no rijetko razmišljamo o njegovoj sudbini nakon što napusti naše kante.

Prema najnovijim podacima iz izvješća Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 1,83 milijuna tona komunalnog otpada. To iznosi približno 474 kilograma otpada po stanovniku godišnje što je nešto manje od prosjeka Europske unije koji iznosi 513 kilograma po stanovniku. Kuda putuje naš otpad i kakav trag ostavlja na okoliš? Zavirimo u skriveni svijet otpada i otkrijmo kako možemo smanjiti njegov utjecaj na planet na koji nam život znači.

Plastika - gorući problem reciklaže

Plastika je postala simbol suvremenog zagađenja, a brojke o njenoj reciklaži su alarmantne. Gotovo da više nema kutka Zemlje bez plastike, a Hrvatska je po pitanju recikliranja, kompostiranja i ponovne uporabe među najgorim zemljama u EU-u. Stoga gospodarenje otpadom dobiva na sve većem značenju, a cilj je pretvoriti nekorisni otpad u korisni resurs, te uz ključne aspekte gospodarenjem potaknuti u što većoj mjeri prelazak na kružno gospodarstvo.

Prema najnovijim podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u Hrvatskoj se reciklira tek oko 36% otpada. To znači da većina plastike koju odbacujemo završava na odlagalištima ili, još gore, u prirodi. Prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) u Hrvatskoj se godišnje generira značajna količina plastičnog otpada - oko 400.000 tona plastičnog otpada godišnje, što iznosi približno 96 kg po stanovniku.

Plastične vrećice, boce i ambalaža često završavaju u morima i oceanima, stvarajući ogromne plutajuće otoke otpada. Ovi 'plastični kontinenti' ne samo da narušavaju estetiku naših plaža, već predstavljaju smrtonosnu opasnost za morski život. Ribe, ptice i morski sisavci često zamjenjuju komadiće plastike za hranu, što dovodi do gušenja ili trovanja.

Konkretni koraci i podizanje svijesti o recikliranju su prijeko potrebni, a tome snažno pridonose i tvrtke koje poduzimaju važne akcije. Primjer je svakako projekt 'Knine, evo ti špine', financiranog uz podršku dm-a 2022. godine, temeljem odabira na natječaju {ZAJEDNO} za zelene ideje. Zelenu ideju Ekološke udruge 'Krka' - Knin da postavi pet javnih slavina na slobodnu upotrebu građanima dm je prepoznao među gotovo 300 prijavljenih projekata. U gradu koji je ljeti nerijetko temperaturni rekorder, akcija čiji je cilj građanima omogućiti pitku vodu u vrućim danima je hvalevrijedna. Naime, kako je navela Ekološka udruga Krka – Knin, podaci pokazuju da jedna slavina može zamijeniti milijun plastičnih boca.

Mikroplastika – nevidljiva prijetnja

Posebno zabrinjavajući aspekt plastičnog zagađenja je mikroplastika - sitne čestice plastike manje od 5 milimetara. Ove čestice nastaju razgradnjom većih komada plastike ili se namjerno proizvode za kozmetičku industriju. Mikroplastika je pronađena u gotovo svim ekosustavima na Zemlji, uključujući i ljudski organizam. Posljedice ovog zagađenja na zdravlje ljudi i životinja tek se počinju otkrivati.

U borbi protiv ovog problema, neke tvrtke poduzimaju konkretne korake. Na primjer, dm aktivno traži alternative proizvodima s mikroplastikom i sintetičkim polimerima u svom asortimanu, pokazujući kako maloprodajni lanci mogu doprinijeti smanjenju ovog oblika zagađenja.

Elektronički otpad - tiha prijetnja okolišu

Dok tehnologija napreduje vrtoglavom brzinom, raste i količina elektroničkog otpada. Odbačeni mobiteli, računala, tableti i kućanski aparati sadrže opasne tvari poput olova, žive i kadmija koje mogu zagaditi tlo i vodu ako se ne zbrinjavaju pravilno.

Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 10 kilograma e-otpada po stanovniku. Iako postoje sustavi za prikupljanje i reciklažu elektroničkog otpada, mnogi uređaji i dalje završavaju na odlagalištima ili se izvoze u zemlje u razvoju, gdje se često recikliraju u opasnim i nezdravim uvjetima.

Elektronički otpad nije samo prijetnja; on je i potencijalni izvor vrijednih materijala. Mobiteli i računala sadrže plemenite metale poput zlata, srebra i paladija, kao i rijetke elemente neophodne za proizvodnju novih tehnologija. Pravilnim recikliranjem e-otpada možemo smanjiti potrebu za rudarenjem i očuvati prirodne resurse.

Odlagališta vs. reciklaža - što se zaista ponovno koristi?

Iako se trudimo odvajati otpad, stvarnost je da mnogo toga ipak završi na odlagalištima. U 2023. godini, čak 52 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj je završilo na odlagalištima, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Međutim, postoje i ohrabrujući trendovi - odvojeno prikupljanje otpada raste i sada iznosi 48 posto.

Reciklaža nije jednostavan proces. Mnogi materijali koje odvojimo za reciklažu završe na odlagalištima zbog kontaminacije ili nedostatka tržišta za reciklirane materijale. Na primjer, papir i karton koji su zaprljani hranom ne mogu se reciklirati. Slično, neke vrste plastike su teške ili nemoguće za reciklirati zbog njihovog sastava.

Unatoč izazovima, postoje i uspješne priče. Staklo i metal se mogu gotovo beskonačno reciklirati bez gubitka kvalitete. U Hrvatskoj, stopa reciklaže stakla dostiže 80 posto, što je izvrstan primjer učinkovitog sustava prikupljanja i obrade otpada.

Jedan od inspirativnih primjera je akcija 'Zeleni korak' koju organizira dm. Ova dugogodišnja ekološka inicijativa potiče osnovnoškolce na prikupljanje starog papira za recikliranje. U posljednjem izdanju akcije, više od 14.700 učenika prikupilo je preko 100 tona starog papira, pokazujući kako edukacija i motivacija mogu dovesti do značajnih rezultata u reciklaži.

Kako smanjiti otpad?

Mnogi trgovački lanci, poput dm-a, aktivno rade na povećanju održivosti svog asortimana. Tako potiču uvrštavanje proizvoda hrvatskih proizvođača s ekološkim karakteristikama i promoviraju proizvode od recikliranih materijala i s certificiranim biološkim sastojcima. Kao potrošači, možemo podržati ove napore birajući održivije opcije prilikom kupovine.

Diljem svijeta, inovatori razvijaju kreativna rješenja za problem otpada. Od lokalnih inicijativa do globalnih tehnoloških rješenja, svaki doprinos je važan u borbi protiv prekomjernog stvaranja otpada.

Inovativna rješenja

EU prednjači u zakonodavstvu vezanom uz otpad, s ciljevima poput zabrane jednokratne plastike i povećanja stope reciklaže. Hrvatska, kao članica EU, implementira ove direktive, što dovodi do značajnih promjena u načinu na koji upravljamo otpadom.

Umjetna inteligencija i robotika revolucioniraju sortiranje otpada, čineći reciklažu učinkovitijom. Neke tvrtke razvijaju biorazgradive alternative plastici, koristeći materijale poput algi ili gljiva. Druge pak istražuju kemijske procese koji mogu razgraditi plastiku na njene osnovne komponente, omogućujući stvarnu cirkularnu ekonomiju.

Prilika za promjenu - poticanje zelenih inovacija

U borbi protiv prekomjernog stvaranja otpada i očuvanje okoliša, ključnu ulogu igraju inovativne ideje i projekti. Prepoznajući ovu potrebu, dm je pokrenuo i ove godine natječaj '{ZAJEDNO} za zelene ideje', koji otvara vrata kreativnim rješenjima za održiviju budućnost, a na natječaj je ujedno moguće prijaviti i projekte koji potiču inovacije u gospodarenju otpadom.

Ovaj inspirativni natječaj dm je otvorio 17. veljače 2025., a u sklopu natječaja '{ZAJEDNO} za zelene ideje' odabrat će projekte koji doprinose održivosti, posebice u područjima zaštite okoliša i očuvanja prirode, a kojima će pružiti podršku potrebnu za njihovu realizaciju. Prijave su otvorene do 21. ožujka 2025., na mrežnoj stranici jednizadrugezajedno.hr, i to u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji.

Ono što čini ovaj natječaj posebno zanimljivim jest raznolikost podrške koju nudi. Na natječaj '{ZAJEDNO} za zelene ideje' mogu se prijaviti projekti koji doprinose očuvanju i zaštiti okoliša neposredne lokalne zajednice, kao što su čišćenje javnih površina, mora, jezera i plaža, uređenje zelenih površina sadnjom biljaka te zaštita biološke raznolikosti, kao i edukativni projekti usmjereni na zaštitu okoliša i održivost. Hrvatski proizvođači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu prijaviti ekološke i održive proizvode za priliku da ih dm uvrsti u svoju ponudu, dok neprofitne pravne osobe mogu, na primjer, prijaviti prijedloge razvoja ili prilagodbe poslovnih modela koji su od dugoročne koristi za okoliš kao i inovacije i rješenja usmjerene na uštedu resursa, smanjenje količine otpada u okolišu i vraćanja u proizvodni proces.

Realizacija odabranih projekata planirana je nakon 22. travnja 2025., simbolično se poklapajući s proslavom Dana planeta Zemlje. Ovo nije samo natječaj; to je platforma za pokretanje stvarne promjene u našem pristupu okolišu i održivosti.

Sudjelovanje u ovakvim inicijativama nije samo prilika za pojedince i organizacije da ostvare svoje ideje - to je način na koji svi zajedno možemo doprinijeti stvaranju zelenijeg i održivijeg svijeta. Bilo da imate revolucionarnu ideju za smanjenje otpada, inovativni pristup reciklaži ili projekt za edukaciju o održivosti, '{ZAJEDNO} za zelene ideje' pruža priliku da vaša vizija postane stvarnost.