Termin metroseksualac nastao je 1994. godine, a opisuje muškarca koji najčešće živi u postindustrijskom, kapitalističkom društvu i koji pokazuje neke karakteristike koje se obično stereotipno povezuju s homoseksualcima, premda on to nije.

Zapravo su metroseksulaci najčešće vezani uz izražen konzumerizam. Dakle, metroseksulaci se jako brinu za svoj izgled, uređuju se, odlaze na različite kozmetičke tretmane i slično.

Metroseksualce je prvi put spomenuo Mark Simpson u svom članku u The Independentu krajem 1994. godine: 'Metroseksualac je samac koji ima visok prihod, živi i radi u velikom gradu jer su ondje najbolje trgovine. On je ujedno najbolji konzument. Osamdesetih godina on se mogao naći samo u reklama za Levi's ili u modnim časopisima. Devedesetih je on svuda i ide u kupovinu.'

Ipak, nakon ovog članka, pojam je ostao pomalo zaboravljen dok ponovno nije oživio 2002. godine. Oživio ga je isti autor na svom web siteu Salon.com kada je pod pojmom metroseksulaca isticao Davida Beckhama te je objavljen Beckhamov poster. Tek je tada to postao termin prepoznat diljem svijeta, a uskoro i New York Times tiska članak pod nazivom 'Metroseksualci izlaze'.

Ipak, radio voditelj Mitch Murray tvrdi da je on prvi uveo ovaj naziv osamdesetih godina prošlog stoljeća, koji je bio kratica od Metro Radio i heteroseksualac. No, nigdje nema snimljenog dokaza da je on to zaista i učinio.

Beckham je onda pa tako i danas spominjan kao najbolji primjer metroseksualca. Na Salon.comu, pod naslovom 'Beckhamov virus', pisalo je: 'Beckham je über-metroseksualac. On je sportaš, pravi muškarac koji želi pobjeći od površnosti i tako postati sveprisutan. Beckham je The One.'

No, zanimljivo je samo porijeklo riječi – meter je grčki majka, a sexus – latinski spol. Simpson je sam priznao da nije bio svjestan izvornog značenja riječi kada je prvi put spomenuo termin metroseksualac.

Retroseksualci i heteropolitani

Nakon što je ova riječ ušla u uši mnogih, dakako, počeli su nastajati mnogi novi izrazi koji su ili kontrirali metroseksualcima ili su opisivali isto, ali novim riječima. Tako se ubrzo pojavio termin retroseksualci koji opisuje tradicionalne mišićave muškarce koji ne brinu previše oko svog izgleda.

U časopisu Men's Health uveli su naziv heteropolitan jer su željeli prodati što više kozmetike muškoj populaciji, a smatrali su da će ih ovaj naziv najviše ponukati da naprave upravo to.

Narcizam

Narcizam ima glavnu ulogu kod metroseksualaca. Naime, konzumerizam i narcizam usko su povezani jer upravo taj narcizam tjera na trošenje i uređivanje kako bi osoba izgledala što ljepše. Zanimljivo je kako je još Freud opisivao narcizam: 'Postoje četiri tipa narcizma: A) osoba voli sebe; B) osoba voli ono što je nekad bila; C) osoba voli ono što bi mogla biti; D) osoba voli dio sebe koji je nekada postojao.'

Stoga je kod metroseksualaca jako bitna točka A i C jer oni vole sebe i sliku sebe koju dobivaju putem raznih reklama i časopisa te kupovanjem robe i usluge pokušavaju izgledati u skladu sa svojim planom.

Postoji li ženska metroseksualnost?

Gore spomenuti Mark Simpson kaže da postoji! Pravi je primjer serija 'Seks i grad'. Zapravo, metroseksualnost mijenja muške i ženske uloge onako kako su tradicionalno poznate, što je više nego očito u spomenutoj seriji.

Jesi li i ti metroseksualac?

Ne možeš proći pored omiljene trgovine, a da nešto ne kupiš.

Imaš dvadesetak pari cipela, nekoliko desetaka sunčanih naočala i satova te nosiš torbu (ne ruksak).

Ideš kod stilista, a ne kod običnog frizera.

Nosiš samo najskuplje donje rublje.

Ne briješ samo lice, već i pazuhe i gotovo cijelo tijelo, stavljaš maske i hidratantnu kremu.

Ne možeš zamisliti dan bez stavljanja nekog gela, pjene ili sličnog na kosu.

Često te ispitkuju o tvojoj seksualnoj orijentaciji.