Prvo je bila crkva, pa džamija, pa muzej za kojeg su se plaćale ulaznice ali se mogla razgledati u punom sjaju, a od prije koju godinu opet je džamija s besplatnim ulazom, ali i sa skrivenim spektakularnim kršćanskim mozaicima. Vjerojatno najpopularnija istanbulska atrakcija Aja Sofija sada ulazi u novu fazu.
Naime, tursko ministarstvo kulture odlučilo je razdvojiti muslimanske vjernike i kolone turista koje posjećuju nevjerojatnu građevinu koja je kao dio povijesne jezgre Istanbula upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine. I to su odlučili napraviti na vjerojatno najjednostavniji način, kakav se može sresti i u kršćanskim crkvama po Europi: svi turisti od sredine siječnja plaćaju ulaznicu od 25 eura da bi vidjeli unutrašnjost jednog do najvažnijih vjerskih objekata na svijetu.
vezane vijesti
Kad je turska vlada 2020. odlučila vratiti Aji Sofiji (Svetoj mudrosti) status džamije, u skladu s islamskim standardima svi mozaici iz ranog kršćanstva bili su prekriveni velikim crnim plahtama, kako je napravljeno i s crkvom Svetog spasitelja u Kori. To je svojedobno izazvalo ljutnju UNESCO-a, jer je time nakon 86 godina muzejskog statusa uskraćen pogled na važan dio svjetske vjerske i kulturne baštine, ali i na jedinstven susret dviju velikih svjetskih religija. Turska je vlada tada tu kritiku odbacila kao politikanstvo.
Kako će izgledati posjet Aji Sofiji po novim pravilima? Ministarstvo kulture objavilo je da će ulaznicu plaćati strani turisti, ali time nisu jasno definirali kako će se postupati prema strancima koji tamo dolaze iz vjerskih razloga, odnosno Turcima koji se žele diviti drevnoj građevini kao kulturno značajnoj. Ono što je važno jest da će turisti koji plate ulaznicu dobiti pristup galerijama s kojih će se moći diviti bizantskim mozaicima.
Osim što su oni bili skriveni, dosad je crkva/džamija bila otvorena za svih, pa je bilo moguće razgledavati je u više navrata, kako ta građevina stara više od 1500 godina i zaslužuje. No, to je izazivalo i velike gužve koje su često ometale vjernike u molitvi. Također, tolika masa posjetitelja predstavljala je izazov za održavanje Aje Sofije, uključujući i oštećenja koja su tamo pričinjavali često neoprezni turisti. Zabilježeno je propadanje vrata, zidova, pa i slika, a bilo je i otpadanja dijelova s viših dijelova, pa i slavne kupole.
Zbog toga je bilo i radikalnijih ideja od uvođenja plaćene ulaznice, pa čak i zabrane ulaska za svih koji bi tamo željeli ući iz nereligioznih motiva. Ugledni turski povjesničar İlber Ortaylı svojedobno je upozorio da bi se sve moglo urušiti ako se građevina ne zatvori i temeljito renovira, pa je tražio da se Aja Sofija potpuno zatvori.
On je čak tvrdio da je nakon vraćanja statusa džamije situacija pogoršana zbog vjerski motiviranih intervencija, poput ugradnje WC-a i česmi za pranje nogu koje nemaju dovoljno dobro riješen odvod vode. Tu je i želja milijuna turskih muslimana da se baš tamo pomole. Procjenjuje se da Aju Sofiju godišnje pohodi oko tri milijuna vjernika iz cijele Turske, a tome treba pridodati vjerojatno još veći broj turista. Konačni rezultat, upozoravao je, mogla bi biti nepopravljiva katastrofa.
Dijelovi Aje Sofije proteklih godina prošli su parcijalnu restauraciju, pa su galerije s kojih se pruža pogled na cijelu građevinu godinama bile zatvorene. Predviđa se i popravak unutrašnjeg i vanjskog dijela kupole, a bit će demontiran i Bajazitov minaret, jedan od četiri oko Aje Sofije, popravljen i ponovo izgrađen. Na drugim minaretima u tijeku je ispitivanje statike. Rješenjem u vidu uvođenja ulaznice broj posjetitelja bit će nešto smanjen, a istodobno će se prikupljati sredstva za obnovu Aje Sofije.
