Iako mnogi misle da je potpuno svejedno u koje doba dana se tuširamo, stručnjaci daju prednost večernjem tuširanju.

Topli tuš opušta nas nakon napornog dana, umanjuje napetost mišića, a smiruje i misli. Naravno, ispire i svu prljavštinu (masti, prašina, znoj, alergeni) i mrtve stanice kože koje su se na tijelu nakupile kroz dan, koje bi mogli ostaviti na osteljini i uzrokovati svrbež, nadraženu i suhu kožu, osip i akne. Vodena para tople vode, pri čemu treba izbjegavati prevruću, najvjerojatnije će nas u spavati pa ćemo brže i zaspati nego inače. U krevet tako odlazimo čisti, osvježeni i opušteni, što sve pogoduje i kvalitetnom snu.

Osim što se ne bi trebali tuširati prevrućom vodom, tuširanje ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta, jer to može uzrokovati isušivanje i oštećenje kože. Idealno, temperatura bi se trebala kretati između 36 i 38 stupnjeva, smatraju stručnjaci.

Također, trebalo bi izbjegavati pod tušem umivati lice, što je jedna od češćih grešaka koje radimo. Naime, temperature vode za pranje tijela previsoka je za pranje osjetljivije kože lica.

Sapunica je, naučila nas je tome pandemija koronavirusa, najučinkovitije sredstvo u borbi protiv virusa i bakterija, ali nije dovoljno da samo pređe preko vaše kože, nego kožu sapunom treba trljati. Stoga nije dovoljno to što se sapunica slijeva niz tijelo po vašim stopalima i nožnim prstima, nego i njih treba temeljito oprati sapunom.

Možda vam se čini praktičnim pokraj tuša držati pribor poput britvica, spužvi, pufova ili četki za tuširanje, ali vlažno i toplo okruženje idealno je za razvoj bakterija pa taj pribor držite tamo gdje će se posušiti između tuširanja.

Iako mnogi na to ne obraćaju pažnju, trebalo bi izbjegavati tuširanje tijekom grmljavinskog nevremena, jer struja nakon udara groma traži najmanji otpor na putu prema zemlji. Pogodi li objekat u kojem se nalazite, naj put najmanjeg otpora, osim električnih instalacija, mogu biti i vodovodne cijevi. Sigurnost ne ulijevaju niti one plastične, jer vodič struje može biti i voda.