Prava je šteta što je financijska kriza uzrokovala probleme Volvovom vlasniku Fordu, pa sada više nismo sigurni hoćemo li Volvo sljedeće godine gledati pod značkom Plavog ovala ili onom kineskog SAIC-a. Ipak, Šveđani će nas u Detroitu pokušati oduševiti svojim krunskim draguljem koji za Volvo otvara jedno novo poglavlje po pitanju dizajna, voznih osobina i tehnologije.

Premda je do NAIAS-a ostalo nešto više od dva tjedna, Šveđani su nam nesebično podarili gotovo sve detalje o novom konceptu koji bi se u serijskom obličju trebao pojaviti prije konca 2009. Konceptni Volvo S60 nastavlja ondje gdje je crossover XC60 stao. Dinamične linije automobila dodatno su unaprijeđene i ako se izgled automobila do serijskog predstavljanja ne promijeni previše, BMW, Mercedes i Audi mogli bi dobiti jednog vrlo ljutog i atraktivnog konkurenta.

Dizajn konceptnog S60 u mnogočemu podsjeća na onaj Jaguarovog XF-a, a da ipak djeluje originalno i svojstveno Volvu. Doduše, mi ne vidimo izdužene vikinške galije u obliku prednjih LED-svjetala kako nam sugeriraju u Volvu. Osim vrlo upečatljivog 'fluidnog' dizajna, glavne odrednice izgleda konceptnog S60 počivaju na ogromnom staklenom panoramskom krovu te nepostojećim B-nosačima. Interesantan detalj svakako je i tehnika otvaranja stražnjih vrata koja se otvaraju nasuprotno od prednjih za 90 stupnjeva, a koja ne vise na čitavom C-nosaču, već samo jednoj ručici.

Vrlo futuristički oblikovana unutrašnjost zasigurno neće doživjeti serijsku proizvodnju, no jedan njezin dio bi mogao. Središnji kristalni greben koji se proteže do stražnje klupe, a koji bi kod serijskog modela mogao biti izveden od plastike.

Steve Mattin, čovjek koji stoji iza dizajna S60 tvrdi kako su fluidne linije automobila inspirirane zakrivljenošću trkaćih staza, a da dinamički karakter ne bi počivao samo na izgledu pobrinuli su se švedski inženjeri. Mattin tvrdi da su vozne osobine novog S60 bolje nego ijednog dosadašnjeg Volva te da će tehnologija kojom je automobil opremljen stvarati bolje i sigurnije vozače.

Premda ne raspolažemo s previše podataka, poznato je da sprijeda smješteni četverocilindrični benzinski motor od 1.6 litara pomoću turbopunjača i direktnog ubrizgavanja istiskuje 180 KS uz potrošnjuod svega pet litara na stotinu kilometara. Ovako impresivan rezultat kompaktnom motoru osigurava tehnologija 'slojevitog izgaranja' gdje se savršeno podešena mješavina benzina i zraka servira u neposrednoj blizini svjećica.

Za povećanu iskoristivost, no i rafiniranost brinu se, kako u Volvu tvrde, dva manualna mjenjača sa zasebnim spojkama koji rade paralelno – Powershift. Riječ je zapravo o Fordovoj verziji automatiziranih mjenjača s dvostrukom spojkom koje svaki proizvođač naziva drukčije – Volkswagenov DSG, Audijev S-Tronic, a Volvo Powershift.

Za što nižu potrošnju brine se i aerodinamika unaprijeđena ravnim podvozjem te specijalnim sustavom za 'otklanjanje vjetra' koji smanjuje koeficijent otpora automobila kada putnici ne koriste klimatizacijski sustav. Ipak, nismo sigurni kako se ekonomična strana automobila slaže s velikim 20-colnim aluminijskim felgama.

Od ostalih naprednih tehnologija svakako moramo spomenuti adaptivni tempomat koji pomoću dvaju radara u prednjem braniku omogućava održavanje postojanog odstojanja od vozila ispred, čak i u slučaju potpunog zaustavljanja. Od vozača se očekuje tek da usmjerava automobil u željenom smjeru. Šećer na kraju je posljednja generacija Volvovog Collision sustava Warning koju Šveđani razvijaju posljednjih deset godina, a u slučaju konceptnog S60, omogućeno joj je potpuno autonomno zaustavljanje automobila.

U osnovi, sustav će vizualnim (crveno osvjetljenje kontrolne ploče) i zvučnim podražajima pokušati upozoriti vozača na opasnost, kada radari u braniku i kamera ispod središnjeg retrovizora primijete opasnu situaciju ispred vozila, poput zaustavljenog automobila ili pješaka. Ako vozač ne reagira na upozorenje, sustav će upotrijebiti maksimalne zaustavne mogućnosti kako bi umanjio silu udara do 75 posto. Ako se automobil kreće brzinom nižom od 20 km/h, sustav je sposoban u potpunosti izbjeći opasnost. Ako nije riječ o pješaku već o drugom vozilu, sustav je također sposoban izbjeći opasnost ako je razlika u brzinama dvaju automobila manja od 25 km/h.