ZAMKE ŠOPINGHOLIJE

Znate li pravu cijenu jeftine mode?

14.06.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Kako smo postali ovisni o jeftinoj modi te koje su dugoročne posljedice brze modne industrije, istražuje izliječena šopingholičarka

Jeste li šopingholičarka? Autorica Elizabeth Cline je jednom bila. Kao jedna od onih šopingom opsjednutih ženskih likova iz chick-lit romana Sophie Kinselle, Elizabeth je s godinama kupila toliko odjeće da je mogla ispuniti prekooceanski brod.

No u ljeto 2009, nakon što je za po sedam dolara kupila sedam identičnih sandala u obližnjem Kmartu, odlučila je dobro provjeriti svoje navike.

Rezultat je knjiga 'Overdressed: The Shockingly High Cost Of Cheap Fashion' u kojoj Cline secira trenutno stanje globalne modne proizvodnje i potrošnje. Huffington Post odabrao je deset najšokantnijih činjenica.

1. Trendovi više ne postoje.
Nema više prepoznatljivih modnih perioda i dekada, tvrdi Elizabeth Cline. Osamdesete i devedesete su bila desetljeća prepoznatljiva po svojim trendovima, no 'brza moda' u novom tisućljeću ostavit će ovu generaciju bez trenda kojeg će se kasnije sramiti. Nema više ni jastučića u sakoima kojima se ističu ramena ni groznih topića ni ispranih traperica.

2. Postali smo ovisni o jeftinim predmetima.
Cline tvrdi da smo se navikli plaćati manje i uzimati više, puno više. Američke obitelji troše u prosjeku 1700 dolara godišnje na odjeću, a cijela nacija kupi oko 20 milijardi odjevnih predmeta godišnje. Ako vam se učinilo da pretjerano racionalizirate potencijalnu kupnju ('ne trebam to, ali nikada ne možete imati previše traperica'), onda znate da ta brojka zvuči prihvatljivo.

3. Tako mnogo odjeće koja se može kupiti, tako malo mjesta da je kupite.

Iako smo preplavljeni odjećom, naš izbor trgovina se drastično smanjio jer industrijom dominiraju ogromni globalni lanci zbog kojih je sve manje prostora za male trgovine i šarmantne butike.

4. Poliester je postao dominantna tkanina. Kvantiteta je, kaže Cline, pobijedila kvalitetu.

5. Trošak proizvodnje odjeće u Sjedinjenim Državama nije se povećao godinama. Istodobno, cijena proizvodnje odjeće izvan Sjedinjenih Država postala je smiješno niska, ugrožavajući američku tekstilnu industriju, zaključuje Cline.

. Iako su cijene stanovanja, režija, obrazovanja, zdravstvene zaštite i većine drugih osnovnih životnih potreba stalno u porastu, cijena odjeće u cjelini pada. U to je teško povjerovati kad se tenisice Nike Air Kaynea Westa prodaju po cijeni od 93.000 dolara, no puno više ljudi čeka u redu ispred trgovina H&M-a da kupi sniženu odjeću.

7. Cijeli životni ciklus Zarine odjeće traje samo dva tjedna.
Modni div Zara može dizajnirati, proizvesti, isporučiti, izložiti i prodati komad odjeće u samo 14 dana. To može opravdati visoku cijenu para Louboutinovih cipela u usporedbi s pristupačnim Zarinim verzijama cipela s crvenim potplatima.

8. Modna industrija je u ortaštvu s Ikeom.
Naravno, to nije točno, ali na ormarima i ladicama koje nude trgovine pristupačnim namještajem zarađuju milijarde. Iako nas, dodaje Cline, istodobno spašavaju od toga da nas pokopa vlastita garderoba.

9. Američka humanitarna udruga Vojska spasa nikad ne želi donacije u odjeći. Nikad.
Cline je posjetila njihov veliki distribucijski centar u New Yorku i saznala da obrađuju u prosjeku pet tona odjeće svaki dan i izaberu samo 11.200 komada koje šalju u svoje trgovine.

10. U savršenom svijetu sami bismo šivali svoju odjeću.

Cline tvrdi da je kupovina odjeće dovela do nestajanja obrtništva. U poglavlju pod naslovom 'Šivanje je dobar posao, sjajan posao', Cline tvrdi da je naglasak na brzini i rezanju troškova proizvodnje pretvorio našu odjeću gotovo u predmete za jednokratnu upotrebu. OK, ne sugeriramo da kupite šivaći stroj i krenete krojiti haljinu za svečani izlazak, ali promislite - treba li vam baš ta, još jedna majica?