Napravili ste vrlo hrabar potez poklonivši svojim obožavateljima besplatni download novog studijskog albuma '5 do 12'. Zahvaljujući tom potezu album je dosad skinulo preko 70.000 ljudi. Je li vam se to isplatilo?

Mi ne bismo ni pokušali nešto slično da nismo vjerovali da je ovo pravi moment za takav potez. Nije to bilo nikakvo otkrivanje tople vode, već smo jednostavno i na svojoj koži željeli isprobati jedan novi model u kojem je publici ponuđena opcija da album legalno downloadaju s našeg web sitea, a da ljudi koji žele fizičko izdanje imaju mogućnost da isto nabave u prodavaonicama u jednom proširenom kolekcionarskom paketu. Ovo je moment u kojem izdavačka industrija prolazi kroz kompleksnu tranziciju i svi traže novi model poslovanja. Nama kao muzičarima je najbitnije da naša muzika stigne do slušatelja na najučinkovitiji način i da što prije imamo feedback od ljudi koji su poslušali album.

Iz kojeg djela regije su ljudi najviše downloadali vaš album?

Cijela regija je gotovo jednako zastupljena u tim statistikama i to nam je još jedan jako koristan podatak, koji drugačije ne bismo nikada imali ovako brzo. Mi smo od izlaska albuma već odsvirali gomilu koncerata u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, a do kraja godine ćemo svirati i u ostatku regije. Ljudi bez razlike pjevaju nove pjesme i činjenica da su ljudi tako brzo prihvatili album koji je star svega par mjeseci je pokazatelj da je ovo bio dobar potez. Ranije je trebalo proći i po godinu dana da bi album zaživio među publikom, a sada se to dešava mnogo brže. Vidjet ćemo i da li to skraćuje rok trajanja albuma. Vidimo da su se neki muzičari, prihvaćajući elektronski način distribucije muzike, napustili formu LP albuma i radije se odlučuju za objavljivanje pojedinačnih pjesama koje su oslobođene okvira i konteksta albuma kao jedne cjeline. Možda je i to trend koji će ojačati u budućnosti.

Nema sumnje da je takav potez dugoročno više nego isplativ, no koliko zbog toga pati vaša diskografska kuća koja je naknadno objavila album s tim pjesmama te remiksevima i snimkama na DVD-u?

Iskreno, i mi smo bili ugodno iznenađeni kada je Menart hrabro pristao na ovaj naš prijedlog – ovo je i za njih nova stvar i svi ćemo sa zanimanjem pratiti što će se dešavati s ovim izdanjem. Jako smo zadovoljni što na kraju imamo i odlično fizičko izdanje na kojem je na CD-u i DVD-u nalazi gomila materijala koji do kraja zaokružuje priču o '5 do 12'.

Koliko je dosad prodano primjeraka albuma '5 do 12'?

Za taj podatak ćemo morati sačekati par mjeseci. Za sada je prerano za neke konkretne brojke.

Je li to početak kraja diskografske industrije kakvu smo dosad poznavali i smjer u kojem će bendovi objavljivati i distribuirati svoju glazbu u budućnosti?

Već sada postoje sve predispozicije za jednu takvu promjenu jer su se pravila igre totalno promijenila u zadnjih par godina. Danas je postalo sasvim normalno da bendovi posjeduju opremu i know-how da mogu sami snimiti i producirati album ili to učiniti za jako malo novca. To je bila i posljednja prepreka da se ukloni monopol koji je imala izdavačka industrija. Sada se izdavači pojavljuju više kao partneri bendovima i to je mnogo zdravija situacija.

Na albumu '5 do 12' još ste radikalnije progovorili o stanju u društvu, korupciji, lošim političarima, neofašizmu, pozivajući istovremeno ljude da se pokrenu i uzmu stvari u svoje ruke. Koliko vi, kao uspješna i osviještena rock grupa, možete utjecati na svijest pojedinca, pa čak i pokrenuti stvari u društvu?

Mi ne živimo u uvjerenju da jedan bend ili jedan umjetnik može sam pokrenuti društvenu promjenu. Želimo biti dio te priče i trudimo se da što glasnije i jasnije iskažemo svoj stav. Ako makar i jedna osoba bude inspirirana našom muzikom da promijeni način na koji promatra svijet oko sebe i odluči se aktivnije sudjelovati u pokušaju da se stvari promijene nabolje (makar odlučiti da izađe na izbore) – onda ćemo smatrati da smo postigli cilj.

Zašto po tvom mišljenju Grci glasno i jasno govore da su nezadovoljni vladajućom strukturom koja je dovela zemlju u groznu situaciju dok ljudi iz naših krajeva o tome govore uglavnom u kafiću uz pivo bez naznaka da će izaći na ulicu i glasno reći čime su nezadovoljni?

Ljudi su danas bombardirani gomilama potpuno oprečnih informacija i jako im je teško artikulirati nezadovoljstvo i detektirati pravog krivca za njihovu situaciju sve dok nije prekasno. Potrebno je jako mnogo energije da ljudi stvari počnu shvaćati dovoljno osobno da bi našli motivaciju da izađu na ulicu. Kada se kao u grčkom slučaju desi da se svi osjećaju egzistencijalno ugroženi, onda gore automobili i zgrade. Pogledajte situaciju u Zagrebu – bila je potrebna jedna Varšavska i skandalozna reakcija policije na mirne prosvjede da bi ljudi prepoznali stvarne krivce za tu situaciju, a ti ljudi su na vlasti već godinama.

Poznato je da ste aktivni i u građanskom pokretu Dosta koji je osnovan upravo s ciljem buđenja svijesti i mogućnostima iskazivanja građanskog nezadovoljstva prema vladajućim strukturama. Reagiraju li vladajuće strukture BiH na vaš aktivizam?

Mi smo podržali pokret Dosta jer su se pojavili kao dotada jedini grassroot pokret koji nije upao u standardnu NGO matricu traženja sredstava i pravljenja kompromisa nauštrb svojih stavova. U BiH imamo jako kompliciranu administrativnu mrežu od 14 vlada i stotina ministarstava i u toj zbrci je prilično lako ignorirati kritike i izbjegavati odgovornost jer se uvijek može optužiti neka druga instanca vlasti za neki konkretan problem. Ljudi koji sudjeluju u vlasti su toga svjesni i jako dobro koriste tu poziciju da bi završili započetu pljačku i veoma jednostavno izblijedili sa scene, bez da odgovaraju za svoja nedjela. U Hrvatskoj je situacija donekle jednostavnija jer za konkretne probleme prozivate jednog konkretnog ministra i njemu je prilično teško ignorirati pozive na odgovornost. Ipak, vlasti u BiH postaju jako osjetljive u predizborno vrijeme i tada je moguće dočekati neku nesmotrenu reakciju kao što su pokušaji zabrana koncerata ili bojkot pojedinih medija. Tada postanete svjesni da vaš angažman ipak dopire do tih naizgled nedodirljivih likova.

Kada ne pjevate o stanju u društvu, pjevate o marihuani - svojoj svakodnevnoj razbibrizi. Mislite li da je legalizacija marihuane rješenje problema ovisnosti u ovim krajevima?

Priču o marihuani koristimo kao metaforu za eskapizam mladih ljudi koji se odluče na taj način pobjeći od stvarnosti i realnih problema, dok im društvo ne pruža nikakvu primamljiviju alternativu. Ako pažljivije poslušate pjesme u kojima se spominje ta tematika, vidjet ćete da tu nema bezuvjetnog glorificiranja marihuane. Interesantna nam je dvoličnost društva i vlasti koje drakonskim mjerama kažnjavaju posjedovanje i uživanje marihuane, a kronični problem alkoholizma, stotina ljudi koji ginu na našim cestama vozeći pod utjecajem alkohola gotovo u potpunosti ignoriraju, čak dopuštajući gotovo nesputano oglašavanje alkoholnih pića u medijima. Nitko ne pita stotine pop muzičara koji u svojim pjesmama glorificiraju 'dno od čaše' kao rješenje svojih problema, a kafanu kao instituciju koja pruža pomoć u teškim situacijama, da li se osjećaju odgovornima za nekoga tko umire od ciroze jetre...

Mi vjerujemo da bi, kada bi vlasti prihvatile malo liberalniji model koji odnedavno primjenjuju neke zemlje poput Češke ili Portugala, bio stvoren prostor policijskim agencijama da se bave stvarnim problemima teških droga i čitavog multimilijunskog biznisa koji se vrti oko njih. Ovako se policijske statistike borbe protiv narkotika pune stotinama beznačajnih i besmislenih hapšenja klinaca koje uhvate s džointom u ruci, a pravim problemima se nitko ne bavi.

Na albumu ste ugostili i Lošu, koji je zapjevao s vama u pjesmi 'Vidi, vidi, vidi'. Kako je Loša reagirao na vaš poziv da vam se pridruži na spomenutom singlu?

Mi smo želeći iskoristiti sample iz pjesme 'Fa, Fa, Fašista' Plavog orkestra kontaktirali Lošu za dozvolu, a on je izrazio želju da sam ponovo otpjeva tu dionicu. Nama se ta interpolacija svidjela jer pjesma koja je u jednom drugom vremenu i drugačijem sistemu zvučala kao zezancija u današnjem kontekstu zvuči bolno realno.

Prva dva albuma snimili ste na engleskom jeziku te tek na trećem 'Firma Ilegal' zapjevali na materinjem. Što je prevagnulo da se odreknete engleskog, pogledate u svoje dvorište i obratite se ljudima oko sebe?

Nismo se odrekli engleskog jezika tj. europskog tržišta. Jednostavno smo kroz proces stvaranja pjesama i izvođenja istih na koncertima shvatili da je za nas jedini logičan način djelovanja da tretiramo dva različita tržišta i radimo pjesme i za jedno i za drugo, a da koncerti budu spoj i najbolji miks svih pjesama. Kada je u pitanju samo obraćanje ljudima kroz muziku i tekstove, shvatili smo da su teme manje-više slične ili iste na Balkanu i u ostatku Europe, a posebno u zemljama koje proživljavaju posljedice tranzicijske strave i užasa.

Unatoč tome što pjevate na svom jeziku, vrlo često nastupate širom Europe. Kako reagira inozemna publika na vaš nastup i vaše tekstove?

Koncerti su kombinacija pjesama na engleskom i bosanskom jeziku, a često je i publika izmiješana. Mi zaista uživamo u tom miksu u kojem nisi siguran koji je jezik domaći i u kojoj zemlji zapravo sviraš. Jednostavno, desi se razumijevanje na nekom drugom, vjerojatno energetskom nivou.

Vaš nastup na ovogodišnjem T-Mobile INMusic Festivalu, unatoč vrlo ranom terminu nastupa, popratilo je oduševljeno mnoštvo koje je zajedno s vama pjevalo od prve do posljednje pjesme. Jeste li zadovoljni sadašnjim statusom u regiji i postignutim uspjehom, ili mislite da može još bolje?

Uvijek može bolje. Bend je od prve godine rada imao uzlaznu putanju i zapravo je najbitnije da se čovjek ne uljuljka svojom trenutačnom pozicijom ma kako se ugodnom ona činila. Svaki koncert i svaka nova ploča su novi izazov i dokle god se budemo tako osjećali – ima mjesta za napredovanje.

Postoje li kakvi planovi za osvajanje europskog tržišta?

Upravo ovih dana počinjemo pripreme za snimanje albuma na engleskom jeziku koje će početi u rujnu. Imamo konkretne kontakte s izdavačima u inozemstvu koji su pokazali interes za taj album, tako da se nadamo da će album biti vani naredne godine. Reakcije na naše festivalske i klupske nastupe u Europi su odlične i to nam daje energije da se okušamo i na tom teritoriju.