Cilj projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača, financiranog od Ministarstva kulture i gradskih samouprava, bio je tehnološki opremiti kinodvorane kako bi u današnjim uvjetima mogle nastaviti s filmskom i kulturalnom djelatnošću.

Na konferenciji za medije i popisivanju ugovora sudjelovali su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar, voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon te predstavnici kinoprikazivača i gradova.

Na samom početku okupljenima se obratila ministrica Zlatar Violić. 'Nalazimo se u konačnoj fazi realizacije projekta stvaranja neovisne nacionalne mreže art kina, koji se radi više od dvije godine. U ovom prvom krugu realizirano je 28 kina u 18 županija i 27 gradova. Riječ je o projektu koji može imati i sasvim emotivan kontekst. Svi volimo gledati dobre filmove, ali ima nas dosta koji ne volimo ići pokretnim stepenicama u multiplekse. Još je više ljudi koji u svojim mjestima nemaju prostor u kojem mogu pogledati neki film. I još više, nažalost, onih koji nemaju novca da svaki vikend izdvoje nekoliko stotina kuna za ulaznice i popratne sadržaje u multipleks kinima', istaknula je Zlatar Violić nastavivši:

'Kao što je Bata Živojinović u Babajinoj 'Brezi' rekao kako ne može biti selo bez crkve i škole, tako ćemo mi reći da ne može biti grad ili mjesto bez kina. Kino je mjesto okupljanja i događanja. Istovremeno, toliko smo se naslušali da živimo u vremenu u kojem su tehnologije uništile kino. Ovim projektom mi novim tehnologijama ljude ponovo vraćamo u kina.'

'Ovdje su ostvarena tri strateška cilja našeg programa. Prvo, uspjeli smo zajedno s lokalnim sredinama skupiti sredstva. Drugo, zajedničkom nabavom i jedinstvenim natječajem smo smanjili sredstava za trećinu, odnosno za još mogućih sedam ili osam digitalnih sustava. I ono što je najvažnije, učinili smo to zajedno. Od danas pripadamo jednoj jedinstvenoj mreži, a to je mreža koja se zasniva na ideji da svako ima pravo imati kino u svom mjestu i gledati umjetnost. Nadam se da će se ovaj projekt nastaviti', zaključila je ministrica.

'Prošle su dvije godine od kad smo rekli da to možemo… možda, da će to biti… možda. I uspjeli smo. Prije dvije i pol godine imali smo veliki slogan 'Popravimo Hrvatskoj sliku i ton'. Iako slogan, naravno, nije bio sasvim doslovan, bilo je puno slika i tonova koje je trebalo popraviti. Danas možemo reći da na najbolji mogući način popravljamo sliku i ton, ali i sve ostalo. Promijenit ćemo se način funkcioniranja, djelovanja i razmišljanja', istaknuo je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar

'Proces je bio dosta dug, no studije izrade projekta pokazale su se opravdanim. Postigli smo izvanredne financijske uvjete. Cijena opreme po svakoj kino dvorani iznosi između 400 i 450 tisuća kuna. Za taj iznos smo kupili najsuvremeniju opremu koja se trenutno može naći na tržištu te je nadogradiva. Nije samo idealna za prikazivanje filmova već i za druge medije', istaknula je voditeljica projekta Tina Hajon dodavši:

'Hrvatska će od rujna biti 90 posto digitalizirana. U Europi su samo Luksemburg i Norveška 100 posto digitalizirane. Realizacijom ovog projekta Hrvatska postaje jako dobar primjer u europskoj praksi'.

'Sustavno ćemo raditi na osnaživanju i promociji nezavisnih kinoprikazivača što je sigurno jedan od najvažnijih sektora u filmskoj industriji. Ovo nije kraj procesa. Već u jesen nastavljamo s okruglim stolovima, diskusijama, edukacijama i umrežavanja tako da je ovo samo jedan sjajan početak', zaključila je Hajon.

Nakon obraćanja okupljenima, uslijedilo je potpisivanje ugovora. Dodajmo da su digitalna kina dobili sljedeći gradovi: Biograd, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Koprivnica, Korčula, Kutina, Motovun, Novska, Osijek, Pakrac, Pazin, Poreč, Prelog, Pula, Rovinj, Rijeka, Samobor, Sinj, Sisak, Split, Velika Gorica, Vodice, Vukovar, Zabok i Zagreb