Rješenja na odabrane teme u svojim su izlaganjima, moderiranim od strane Ive Vrdoljak, donijeli ljudi bliski tematici i stručni u svojoj bliskosti. Uglavnom vrlo žive i dinamične komentare postavila je jednako stručna i upućena publika, pretočivši neke od tema u plodonosne diskusije. Jasno, sve to tek je prvi, no vrlo odlučan korak do krajnjih rješenja, baš kao što je predstavljanje Beat Manifesta tek prvo u nizu planiranih okupljanja na kojima bi se sudionici trebali baviti svakom točkom manifesta zasebno.

Uz dobro osmišljen izlazak manifesta u javnost, moramo odmah na početku pohvaliti organizaciju, čiji najveći dio leži na učenicima, profesorima i dekanu Grafičke škole, koji su omogućili live streaming cijelog događanja, hranu, piće i odličnu živu glazbu benda Chui u pauzi.

Okrenimo se samim temama i sudionicima. Marko Jesh iz Jabbatona ukazao je na problem preniskih cijena ulaznica te promotorskih popisa za besplatan ulazak u klub, ne ponudivši konkretno rješenje osim udruživanja radi povratka kvalitete umjesto trenutne inflacije jeftine zabave.

Predsjednik udruge audioinženjera Ivan Đurek dotaknuo se pretjerane buke u klubovima, ponudivši nekoliko rješenja, od zasebnog tihog prostora i fokusiranja veće glasnoće na određeni prostor preko edukacije do dijeljenja čepića za uši na ulasku, po švicarskom modelu.

Sergej Lugović iz Sirupa trebao je pričati o playlistama, no pomalo je promašio temu, zaključivši u svom izlaganju da komercijalna isplativost nečega što voliš raditi nije nimalo loša ni negativna.

Alen Matošivić Topssy s internetskog Radija 808 dotaknuo se domaće urbane glazbe na radiju, čime je zagrebao po žarišnoj temi urbane glazbe – zaobilaženju domaće urbane glazbe od strane radija i medija općenito. Radiju kao ključnom glazbenom mediju Topssy najavljuje skoru smrt, a nasljednika pronalazi upravo u internetu, dok put ka kvalitetnoj budućnosti medijima novčano neisplative domaće urbane glazbe vidi u nužnom razvoju scene.

Jedno od zanimljivijih i polemičnijih izlaganja iznio je Ante Perković, dotaknuvši se maćehinskog odnosa izdavaštva prema mladim autorima i bendovima koji pod svaku cijenu žele snimiti svoj prvi CD kao izlaznu ulaznicu u svijet glazbe. U tim 'lihvarskim ugovorima', kako kaže Perković, 'izdavač je potpuni vlasnik snimke za koju nije dao ništa, budući da izvođač mora platiti gotovo sve, od samog snimanja pa nadalje'. 'Budite sami svoji izdavači', zaključuje Perković.

Dubravko Jagatić, rock kritičar, menadžer i novinar tportala, dotaknuo se nužne potrebe za revitalizacijom centara kulture koji dobrim dijelom spavaju u svojoj rutini, a koji bi mogli postati idealno mjesto za razvoj kulture, između ostaloga, i urbane glazbene scene. Posebnu važnost trebali bi imati centri za kulturu manjih mjesta, a ključ razvoja scene na nacionalnoj razini Jagatić vidi u međusobnom umrežavanju centara.

Jelena Balent, glazbena urednica na Hrvatskom radiju, govorila je o programskoj shemi matičnog radija, Luka Pavić iz Terranea ukazao je na neke od mogućnosti glazbenog turizma, Vedran Meniga iz Seasplasha dotaknuo se pozicije domaćih glazbenika na domaćim festivalima, a gitarist i skladatelj Ivan Kapec rekao je koju o traženju novčane podrške Ministarstva kulture pri gostovanjima u inozemstvu.

Uvodno predstavljanje Beat Manifesta zaokružio je menadžer Vanja Primorac, ukazavši na probleme domaće urbane glazbe iz kuta menadžera poput PDV-a na ulaznice i finalni proizvod, ZAMP-a, glazbene kritike i drugih.

Predstavljanje Beat Manifesta, da rezimiramo, nije bilo tek pokazivanje prstom na krivce i krivde, već odlično osmišljeno iznošenje žarišnih problemskih točaka domaće urbane glazbe, uz skiciranje mogućih rješenja. Ako organizatori realiziraju vlastitu ideju te svakoj od ukupno 24 točke posvete zasebni seminar, skice rješenja mogle bi dobiti znatno konkretnije konture.